Svakodnevno veliki broj zaraženih i preminulih pozitivnih osoba bila je tema sastanka Nacionalnog stožera s premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima.
Pogledaj na Twitteru
Sastanak Znanstvene savjetodavne platforme
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić rekla je o čemu je bilo riječi na prvom sastanku Znanstvene savjetodavne platforme EU-a.
"Dobili smo informacije o tome na čemu će biti fokus sljedećih nekoliko tjedana. Bit će to testiranje u raznim zemljama i donošenje zajedničkog stava o duljini karantene i izolacije te o cjepivima", rekla je Markotić.
Dodaje da je bilo riječi i o brzim antigenskim testovima. "Ubrzano pristižu različiti testovi, većina su deklarirani kao vrlo osjetljivi. Većina nacionalnih laboratorija analizira te testove. Zaključeno je da ćemo razmijeniti informacije o tome", objasnila je Markotić i dodala da su iskustva u različitim zemljama - različita.
"Tamo gdje se išlo u širu populaciju s testiranjem, očekuje se detekcija do 30 posto pozitivnih. Slovaci su htjeli dobiti određene podatke o tome koliko mogu očekivati akutnih slučajeva. Zaključili su da je oko 4 do 5 posto populacije akutno", rekla je Markotić.
"Slovačka je testirala stanovništvo starije od deset godina. Njihov je fokus bio na žarištima i na ljude koji još nisu identificirani koji su, ako su pozitivni, onda izolirani, a njihovi kontakti detektirani", objasnila je Markotić i još jednom naglasila da je jako važno navesti sve kontakte.
"Što se tiče Njemačke, oni smatraju da su dostigli svoj maksimum kad je riječ o broju testiranja", dodala je Markotić. "Slična iskustva imaju i druge zemlje. Idući petak bit će ponovni sastanak, poslat ćemo podatke koje imamo da bi se to moglo raspraviti, odnosno da se donese zajednički stav o testiranju na razini Europe", rekla je Markotić.
Rasprava o duljini izolacije i karantene
"Započeta je rasprava o duljini izolacije i karantene. Tu će se pokušati postići europski dogovor o tome na koju se granicu može spustiti rok izolacije za pozitivne ljude", rekla je Markotić.
Markotić je rekla da su kapaciteti Infektivne klinike popunjeni, a stanje u klinici je stabilno. "Ljudi su svjesni situacije, oni koji su svjesni bolesti ostaju doma i javljaju se svojim liječnicima. Dolaze nam teži bolesnici s često obostranom upalom pluća i onda se njih zbrinjava u klinici, ali na drugim lokacijama", rekla je Markotić.
"Htjela bih upozoriti one koji osjete pogoršanje, da ne čekaju nego posjete liječnika. Gušenje, kratki dah, kašalj - to su simptomi s kojima se moraju javiti kako bi bili po potrebi hospitalizirani", kazala je Markotić.
Stabilizirao se broj zaraženih i preminulih
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić kazao je da je razmotrena trenutna epidemiološka slika u Hrvatskoj.
"Došli smo do stabilizacije broja zaraženih i preminulih. Sad smo tu i utvrđeno je kako taj broj stagnira i da je važno vidjeti što je potrebno napraviti kako ne bismo ostali na ovim visokim brojevima", rekao je Frka-Petešić i dodao kako je važno smanjiti trenutne brojeve.
Naglasio je još jednom važnost pridržavanja epidemioloških mjera - povećanja fizičke distance, smanjenja broja kontakata i druženja, povećanja prozračivanja zatvorenih prostora...
"Aerosol se koncentrira u zatvorenim prostorima. Jedna zaražena osoba u zatvorenom prostoru koji se ne prozračuje može zaraziti sve oko sebe", objasnio je Frka-Petešić.
Razmotrit će se sve dodatne mjere
"Stožer razmatra i analizira, kako ne bi donio pretjerane mjere koje neće biti dovoljno učinkovite. Gledamo što se radi u drugim zemljama. Ako sadašnja krivulja ne bi išla na dolje, u idućim danima razmotrit će se sve dodatne mjere, a da se ne uvodi lockdown", rekao je.
"Ne vidimo neki veliki učinak od tih lockdownova, posebno jer on znači zatvoriti ljude u zatvorene i nedovoljeno prozračene prostore. Neke zemlje su uvele lockdown, ali kod njih je počela stabilizacija uoči uvođenja lockdowna", objasnio je Frka-Petešić.
"Prema sadašnjim analizama, privatna okupljanja najveća su žarišta zaraze i to je ono što treba smanjiti. Nema govora o zabrani, to je nešto što svatko od nas treba odlučiti za sebe", rekao je Frka-Petešić.
O Koloni sjećanja u Vukovaru
Dodaje da smo svi pozvani na odgovornost pa to vrijedi i za Vukovar.
"Bit će dovoljno COVID redara koji će organizirati povorku u skupinama od 25 ljudi koji će biti na distanci i s maskom na licu. Između pojedinih skupina će biti razmak od 50 metara. Tako će se epidemiološki rizik svesti na minimum minimuma", dodao je Frka-Petešić i rekao da se ne očekuje veliki broj ljudi u Koloni sjećanja.
"Svako organizirano putovanje u ovakvim uvjetima je rizično. Zbog toga je ministar Tomo Medved apelirao da se odustane od organiziranja putovanja. Pozivamo sve na odgovornost", istaknuo je i dodao da će u Vukovaru Koloni sjećanja prisustvovati šest članova Vlade, a ne cijela Vlada kako je to do sada bilo.
Nije još odlučeno kojih šest članova Vlade će sudjelovati u Koloni sjećanja, rekao je Frka-Petešić.
Online nastava za sada nije u planu
"Za sada nije planirano da se ide na online nastavu u školama. To je stvar koju treba jako dobro razmotriti - koje su prednosti, a koji su nedostaci, posebno za studentsku populaciju, s obzirom na intenzitet zaraze u Zagrebu. Pitanje je koliko bi bilo pametno vratiti studente iz Zagreba u male sredine njihovim bakama i djedama. To se treba razmotriti prije donošenja možda jedne krive ideje", naglasio je i dodao da će preporuke za sezonu skijanja doći na vrijeme, u skladu s razvojem epidemije.
U posljednja 24 sata zabilježena su 2362 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16.926. Među njima je 1710 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 194 pacijenta. Preminule su 43 osobe.