Španjolska gripa iznenadila je svijet 1918. godine i odnijela brojne živote, pretpostavlja se negdje dvostruko više od samog Prvog svjetskog rata. Gripa nije izbila u Španjolskoj, nego u Americi, a kako je Amerika sudjelovala u ratu i slala svoje vojnike u Europu zajedno s njima poslala je i gripu, koja je došla do Francuske, u kojoj je radilo jako puno Španjolaca i oni su je prenijeli u Španjolsku.
Smrtnost u 1918. procjenjena je od 20 do 50 milijuna ljudi u svijetu.
Moramo uzeti u obzir i tadašnje uvjete, ratno stanje pa se bolest puno lakse i brze širila u rovovima među vojnicima i kad su se krenuli vraćati svojim domovima.
"Najgori mjeseci bili su u Osijeku listopad i studeni 1918. Taj tzv. jesenski val gripe odnio je najviše žrtava", kazala je Maja Vonić, profesorica povijesti, hrvatskog jezika i književnosti u srednjoj školi B. Radić u Đakovu.
Specifično za tu bolest je da su umirali oni najmlađi, odnosno oni najzdraviji, osobe od 20. do 40. godine života.
"Danas od korone umire starije stanovništvo iznad 60 godina", kazala je Ljiljana Perić, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Osijek.
1918. godine u odnosu na godinu prije preminulo je 306 osoba više. Od koronavirusa ove godine u listopadu i studenom u Osijeku je preminula 181 osoba. To je samo 12 osoba manje nego za vrijeme Španjolske gripe za koju za razliku od koronavirusa cjepiva nije bilo.
"Poučeni smo da ukoliko je procijepljenost visoka da će se i jedna bolest radicirati, odnosno nestat će'', kaže Perić.
Zbog nagle velike smrtnosti kao i prije 100 godina prikupljali su se podaci o oboljelima te su na snazi bile epidemiološke mjere što i pokazuje odluka iz listopada 1918. Nalažu se stroge mjere pod prijetnjom zatvaranja lokala, da vlasnici istih svoje prostorije dva puta dnevno čiste, a više puta preko dana zrače.
"Mjere se nisu razlikovale toliko od današnjih. Izuzev nošenja maski, zahtjevalo se da građanstvo više pazi na higijenu, da učestalije peru ruke, da paze na prozračivanje svojih prostorija u kojima borave i da ih redovitije čiste. Da se dnevno moraju dezinficirati tramvaji, vlakovi, vagoni. I preporučalo se ljudima da izbjegavaju gužve pogotovo u gostionicama i kavanama te velike skupove jer su shvatili da se bolest u tim uvijetima najviše širi", opisala je Vonić.
"Nije bilo panike među građanima Osijeka. Te mjere se nisu baš najbolje poštivale što se tiče tih velikih okupljanja jer su se svi nalazili kako bi dočekali vojnike s ratišta. A i također kako bi spremno dočekali političke promjene koje su se tada dogodile kod nas, kao što je raspad Austro-ugarske monarhije i osnivanje države SHS, kasnije Kraljevstva SHS", dodala je.
Što se tiče nastave, "u Osijeku je bila prekinuta na nešto manje od mjesec dana tako da je i to bila jedna sličnost između tadašnjeg vremena i danas", kaže Vonić.
Tadašnji znanstvenici nisu zabilježili paniku, a i mjere su se shvaćale olako. A danas?
"Perem ruke, nosim masku, držim distancu, ako nas je više otvorim prozore. Ne idem previše na neka događanja gdje mislim da ima puno ljudi", rekla je Brigita iz Osijeka.
"Kod kuće stalno prozračujem, nitko mi ne dolazi", kazala je Mara.
Španjolska gripa kao i koronavirus bolnicama je zadala poseban režim. Zaraženi su bili na posebnom odjelu s velikim rasponom simptoma.
"Svi oboljeli morali na svojim ulaznim vratima imati crvenu ceduljicu kako bi se označilo da se u tim kućama nalazi neka osoba koja je zaražena Španjolskom gripom", kaže Vonić.
"Kao i danas morali su se javljati podaci o zaraženima, to su činili lječnici ili članovi obitelji oboljeloga, redovito su javljali podatke tada glavnom redarstvu koje bi prosljeđivao gradskom poglavarstvu, a ono bi zatim slalo u Zagreb", opisala je Vonić.
Pandemije se javljaju svakih 50 do 100 godina, upozoravaju znanstvenici. Traju dugo, a i smrtnost je velika. Koliko smo naučili u posljednjih 100 godina, pokazat će crne statistike jednom kad koronavirus nestane.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr