Time bi se mogla riješiti i velika boljka pravosuđa, a to je problem prenapučenosti zatvorskog sustava. Osuđenici će, umjesto da leže u zatvoru, besplatno raditi za državu u pučkim kuhinjama, Crvenom križu, šumama, tržnicama.
Jedan dan zatvora mijenjati će se za dva sata rada za opće dobro, što znači da bi netko tko dobije godinu dana zatvora morao odraditi 730 sati. Naravno, treba uzeti u obzir da sve te osobe koje dobiju kaznu do godinu dana uglavnom već imaju svoj posao, pa im se treba organizirati vrijeme kad mogu odraditi i ovaj potpuno besplatno.
Ministarstvo tvrdi kako je za državu puno bolje i korisnije da osuđenici rade za državu besplatno ako dobiju manju kaznu nego da su u zatvorima koji su tako i tako prenapučeni. Država bi na taj način mogla i uštediti jer jedan zatvorenik po danu košta oko 300 kuna. Ministarstvo već ima sklopljene ugovore s 300tinjak institucija gdje se može provoditi rad za opće dobro, od Hrvatskih šuma, tržnica, Crvenog križa, do pučkih kuhinja..
Slaganje kruha, dijeljenje hrane i pospremanje kuhinje- tako izgleda rad za opće dobro u pučkoj kuhinji 'Dobri dom'. Osuđenici tu rade kao i na normalnom poslu, samo što za ovaj nisu plaćeni. 'Moram priznati da mi imamo jako dobra iskustva', rekla je Katarina iz Dobrog doma.
>> Miljenić: U zatvorima nedostaje prostora
'Dobri dom' samo je jedna od 377 institucija koje se bave humanitarnim, ekološkim ili drugim radom gdje osuđenici mogu, umjesto zatvora, odraditi rad za opće dobro. 'Radi se o svim onim osobama kojima je izrečena zatvorska kazna do 6 mjeseci', rekla je načelnica sektora za probaciju Jana Špero.
Osuđenik tako umjesto zatvora sa slobode dolazi raditi besplatno u jednu od institucija koja mu je dodijeljena. 'Morate razumjeti da su to ljudi koji su zaposleni, kojima mi moramo organizirati rad, kad oni mogu raditi. Znači, to je ili poslijepodne ili subotom i nedjeljom', rekla je Danijela Miličić, voditeljica probacijskog ureda Zagreb.
Jednom u dva tjedna - njegov rad kontrolira i probacijski službenik. 'Imamo dva osuđenika kojima smo prekinuli rad za opće dobro', rekla je Špero. U Hrvatskoj trenutno 1500 osoba izvršava rad za opće dobro, a 1200 je završilo. 'Da bi to bio društveno koristan rad, mi moramo naći radno mjesto gdje će vaše vještine znanje i sposobnosti moć doprinijeti društvenoj koristi', objasnila je Miličić.
Špero je naglasila i kako su u prvih godinu i pol dana rada jako zadovoljni te da su zadovoljne i pravne osobe s kojima surađuju. Zakonom koji je stupio na snagu sve kazne zatvora do 6 mjeseci u pravilu će se zamijeniti radom za opće dobro. A isto će se moći napraviti i sa kaznama do godinu dana.
Kada se kaže probacija, svi to vežu uz famozne elektroničke narukvice koje su susjedi u Srbiji uveli odavno. No, ništa više od toga. Ta se ideja spominjala u vrijeme ministra Šmonovića, ali od toga se potpuno odustalo jer je to preskupa investicija. Za jednu narukvicu trebalo bi izdvojiti više novca nego što državu stoji jedan zatvorenik po danu, a s time se u konačnici ne dobiva ništa jer je osuđenik cijelo vrijeme u kući i ustvari nema nikakvog pozitivnog efekta. Ovako barem doprinosi zajednici i na neki način ga se natjera na rad.
Uz rad za opće dobro novost je i mjera zaštitnog nadzora, primjerice za nasilnike u obitelji, koje će se natjerati, po novom zakonu, da umjesto u zatvor odlaze kod psihologa, ali i obavezne mjere liječenja od alkohola, droge ili nekih drugih ovisnosti. Zakon na papiru izgleda dobro, vidjet ćemo tek kako će to hodati u praksi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook