Najveći problem jest taj što ugostitelji nisu previše zainteresirani za dobivanje certifikata. Naime, za njegovo dobivanje potrebno je na meniju imati gotovo 80 posto jela koja se nalaze na popisu hrvatske autohtone kuhinje, no ugostitelji se žale da je popis preopširan i da nije selektivan.
Na njemu se nalazi oko 500 jela od kojih se neka ne smatraju autohtonim hrvatskim jelima. Na popisu je tako biftek koji možemo pronaći svugdje u svijetu, govedska juha, salata od kupusa i slično. No, to ne znači da se ugostitelji ne trude biti autohtoni i što bolje prezentirati tradiciju svojega kraja.
Ugostitelji se sve više trude ponuditi specifičnosti svoga kraja, tako i Sandi Cvečić. 'Proizvodi koje koristimo bazirani su na ovome području, kao mlin koji imamo u blizini, dakle njihovo pšenično i kukuruzno brašno koristimo za pripremu palente, njoke raviole kao i sami sušeni proizvodi naših lokalnih mesara', rekao je.
>> Bizarne stvari o hrani i piću koje sigurno niste znali
Tradicionalna autohtona jela gosti itekako prepoznaju. 'Prepoznaju kvalitetu kao i stare zaboravljene okuse i mi mislimo da je to razlog zašto nam se gosti ponovno vraćaju', kazao je Sandi.
U Hrvatskoj se o autohtonim jelima može govoriti samo na regionalnoj osnovi. Primorje i Slavonija nisu isto. 'Priča je ta da bi gost trebao putovati, a namirnica bi trebala stajati i konzumirati tamo gdje je nastala', rekao je Igor Štanger, predsjednik ceha ugostitelja PGŽ.
Projekt hrvatske autohtone kuhinje možda baš zbog toga nije do kraja zaživio, popis je kažu preopširan i zapravo ne oslikava pravu hrvatsku kuhinju. 'Sigurno da bismo našli i u Austriji restorana koji bi po tim kriterijima bili hrvatski autohtoni restorani. Tu imamo puno internacionalnih jela', rekao je Štanger.
Hotel 4 opatijska cvijeta jedini je koji je do danas uspio dobiti standard Hrvatske autohtone kuhinje, a gostima su nudili autohtona jela i mnogo prije uvođenja certifikata. 'Na način da se svaki dan u našem restoranu gostima poslužuje hrana iz jedne regije. Gosti iz cijeloga svijeta imaju prilike kroz nekoliko dana boravka u hotelu upoznati kuhinju iz cijele Hrvatske', kazao je Ivan Sarajlić iz odnosa s javnošću.
Hrvatska gastronomija jako se razlikuje od regije do regije. Svaka regija ima svoje specifičnosti i svoje specijalitete, ali nitko od ugostitelja s kojima smo razgovarali nije uspio pronaći barem jedno jelo koje bi bilo tipično za cijelu zemlju. Naša snaga, kazali su, upravo jest u raznolikosti, a čini se kako i gosti vole kušati upravo lokalnu hranu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook