Galerija
U najnovijem broju prestižnoga znanstvenog časopisa objavljen je članak akademika Igora Štagljara i njegova tima. Kombinirajući kvantna računala i umjetnu inteligenciju, razvili su potpuno novi pristup identifikaciji potencijalnih lijekova za liječenje raka. A u tom vrlo važnom otkriću sudjelovali su i stručnjaci iz hrvatskih bolnica.
Rekordno brz proces otkrivanja lijekova tema je kojoj se profesor
Štagljar posvetio u novom radu koji je objavljen u časopisu "Nature Biotechnology".
"Tradicionalni proces otkrivanja lijekova traje negdje između 10 i 12 godina od kojih prvih šest otpada na tzv. pretklinička istraživanja. Naš novi kvantno umjetno inteligencijski hibridni pristup omogućuje analizu milijuna molekula u samo četiri mjeseca", objasnio je Štagljar.
Novi pristup testiran je na KRAS proteinu, jednom od najčešće mutiranih gena u raku. Te su mutacije prisutne u 20 posto svih tumora. Otkriće bi moglo pomoći u liječenju raka pluća, gušterače i debelog crijeva. Zajedno sa Štagljarom na tom znanstvenom radu u laboratoriju u Torontu radile su i doktorice Lela Bitar i Dora Čerina, specijalizantice onkologije iz Hrvatske.
"Predstavlja svojevrsnu onkološku revoluciju u otkrivanju i mislim da predstavlja tek uvertiru onoga što slijedi, a to je maksimalna personalizacija liječenja, otkrivanje novih molekula i poboljšanje naših ishoda", istaknula je Dora Čerina s Klinike za onkologiju KBC-a Split.
"Ono što se nadamo da ćemo postići - otkrivanje ciljane terapije, to su tzv. pametni lijekovi, kako kažu naši bolesnici, koji svim našim bolesnicima daju bolji i dugotrajniji odgovor na liječenje. Svaki novi lijek koji se otkrije je korak naprijed u medicini", naglasila je Lela Bitar s Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Nadaju se da će njihovo istraživanje dovesti do toga da se otkriju novi pametni lijekovi i nove terapije koje bi bile prilagođene genetskom profilu svakog pacijenta, kao i vrsti tumora koji pacijent ima, a sve to s pomoću umjetne inteligencije.
"Mi vjerujemo da bi ovakav pristup mogao ući u širu primjenu već u sljedećih pet do sedam godina. Naše otkriće je već sada značajno smanjilo vrijeme potrebno za razvoj lijekova pa vjerujemo da će ova tehnologija uskoro postati standard u biomedicinskim istraživanjima i razvoju novih terapija", naglasio je Štagljar.
Takva istraživanja, dodao je, pružaju nadu da će buduće terapije razvijene s pomoću novih tehnologija bitno poboljšati živote oboljelih diljem svijeta.