Najveći blagdan

Znamo li zašto slavimo Uskrs?

Slika nije dostupna
Kuhana šunka, pisanice i mladi luk za doručak vjerojatno su mnogima prve asocijacije na Uskrs. No, znamo li uopće zašto slavimo taj najveći i najvažniji kršćanski blagdan?

Nakon što su ga odlučili pogubiti, Isusa su okrunili trnovitom krunom i na rame mu stavili veliki drveni križ. Na putu do brda na kojem su ga razapeli, Isus je trpio velike muke kojih se kršćani spominju na Veliki petak.

Kada je umro na križu, Isusovo mrtvo tijelo položeno je u grob na čiji je ulaz položen veliki kamen, a trećeg dana od smrti, prema Novom zavjetu, on je uskrsnuo, kako je i navijestio. Prve su ga uskrsnulog vidjele Marija Magdalena i još jedna sljedbenica, a nakon toga se ukazao i dvojici svojih učenika.

>> Evo nekoliko stvari koje možda niste znali o Uskrsu

>> Što ako vam ponestane boje za pisanice?

Koja je simbolika i značenje Isusove smrti na križu i uskrsnuća? Prema kršćanskom vjerovanju Isus je došao svojom smrću i uskrsnućem spasiti čitav svijet. Na križu je umro kako bi sve ljude otkupio od grijeha, a kršćanska vjera temelji se upravo na uskrsnuću Isusa Krista.

Poruka Uskrsa je da je ljubav pobijedila smrt i tu je razlog slavlja ovih dana - Isus je živ, glasi poruka. Svojom smrću, prema kršćanskom vjerovanju, Isus je otkupio grijehe ljudi, a svojim uskrsnućem je raskinuo lance smrti, čime je život pobijedio smrt.

U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.

Uskrs se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, odnosno Pashi. Dok su Židovi slavili čudesna Božja djela, koja je pokazao i izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, prijelaz iz smrti u život.

Još su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Najveći kršćanski blagdan slavi se tri dana, počinje večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je četrdesetodnevni post što počinje na Pepelnicu kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokore.

Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru - u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

Povezane teme