Ivo Šegota i Mladen Kožić vjenčali su se 2015. godine, a potom su željeli udomiti dijete te su se prijavili u Centar za socijalnu skrb. "Prošli smo sve što prolaze uobičajeni parovi, sva psihološka testiranja, sociološke razgovore o motivaciji, proces dugo traje i iscrpan je. Dobili smo potvrdu da zadovoljavamo sve uvjete po pitanju udomiteljstva, no kasnije su nam Centar i Ministarstvo obitelji odbili izdati licencu za udomiteljstvo zato što smo istospolni par koji je sklopio životno partnerstvo", rekao je Šegota u srijedu na konferenciji za novinare.
Uslijedila je tužba protiv države Upravnom sudu, a u utorak su podnijeli privatni zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu koji je, kažu Šegota i Kožić, zaboravio uvrstiti istospolne partnere pod definiciju udomiteljske obitelji. Zakon o udomiteljstvu time krši mnoge druge hrvatske zakone i prava jer da se nisu vjenčali, odnosno sklopili životno partnerstvo, postali bi kandidati za udomljavanje.
"Želimo naglasiti da je sam zakon dobar i nudi kvalitetna rješenja, koja će poboljšati sustav udomiteljstva u Hrvatskoj, međutim sporan je članak gdje su isključeni životni partneri, pa pozivamo Ustavni sud da se o tome očituje", kaže Šegota. Ustvrdio je da istospolni parovi s djecom već postoje, ima ih mnogo i ne doživljavaju velike probleme niti stigmatizaciju.
"Nije nam cilj rušiti zakon već pomoći Vladi oko njegova poboljšanja. Žao nam je da se Vlada, Sabor i predsjednica Hrvatske, svjesno ili nesvjesno, ponašaju prema obiteljskim zajednicama životnih partnera kao prema obiteljskim zajednicama drugoga reda", poručio je Kožić.
Naglasio je da postoji "velika europska obitelj" od 22 zemlje koje priznaju jednaki status obiteljskim zajednicama istospolnih parova i dopuštaju im udomiteljstvo, među kojima su i tradicionalnije zemlje poput Austrije, Španjolske, Češke i Portugala.
Najavili su da ne odustaju i neće otići iz Hrvatske. Optimistični su jer je Ustavni sud nakon referenduma o braku poručio da obiteljske zajednice životnih partnera moraju imati jednaki pravni tretman, a imaju podršku znanstvene i stručne javnosti, kao i tri pravobraniteljstva.
Zahtjeva za ocjenu ustavnosti moglo bi ih biti još i to ne samo iz oporbenih redova. ''Ono što je bilo potrebno je prvo sačekati da zakon stupi na snagu da se uopće može podnijeti prijedlog, a poslje toga naravno i da taj zahtjev bude jako dobro koncipiran, da je ono, što bi se reklo, bez pravnih manjkova'', kazao je saborski zastupnik Stjepan Ćuraj (HNS).
Tri "dugine obitelji" se prijavile za udomljavanje djece
Udomiteljstvo je, uz sve drugo, i profesionalna usluga koju država plaća. Situacija je još apsurdnija ako se zna da registriranih udomitelja u Hrvatskoj nedostaje. Šegota i Kožić su jedna od tri "dugine obitelji" koje su se prijavile za udomljavanje djece, što bi, poručuje Kožić, bila tri spašena života.
"Ne možete ostati emocionalno netaknuti cijelom tom pričom. Nismo mi bitni, znamo za djecu u domovima koju nitko ne želi. To su djeca romske etničke pripadnosti, starija djeca, djeca koja imaju više braće ili sestara i djeca s određenim zdravstvenim problemima koja odrastaju u domskom sustavu i nemaju nikoga svog, dok tete u domovima imaju svoje radno vrijeme", naglasio je Šegota.
Ako Ustavni sud odluči suprotno od njihovih očekivanja, podnijet će tužbu Europskom sudu za ljudska prava, koji je u sličnim slučajevima već presudio u korist istospolnih parova.
U Hrvatskoj već ima obitelji u kojoj djecu odgajaju istospolni partneri. ''Dok sam bila ministrica probala sam jedno istraživanje organizirati. Nažalost, ljudi se jako boje govoriti, ali vanjska istraživanja pokazuju da su homoseksualne obitelji stabilne, dobre, pune ljubavi'', kazala je saborska zastupnica Milanka Opačić (B.Š./Hina)