Toplije vrijeme i tek probuđena priroda mame na šetnje i boravak na otvorenom. Uz sve dobrobiti koje aktivni život donosi, valja biti i oprezan jer nam već i jedan ugriz krpelja, čija je sezona u punome jeku, može u najmanju ruku zagorčati život.
Svjetska zdravstvena organizacija ovu je godinu posvetila borbi protiv bolesti, čije uzročnike prenose različiti mali životinjski organizmi, poput komaraca, krpelja i papatača. Vektorske bolesti ili bolesti čije uzročnike prenose različiti mali životinjski organizmi u cijelome su svijetu u porastu, a u riziku od njih je čak 50 posto svjetske populacije.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: 18 oboljelih od virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj
Primjera radi, u Hrvatskoj od 1954. godine od kada je iskorijenjena malarija nije bilo takvih bolesti koje prenose komarci, a onda je 2010. zabilježeno nekoliko slučajeva Denga groznice, godinu dana kasnije pojavila se i groznica zapadnog Nila.
U Hrvatskoj obitava oko 50 vrsta komaraca, a samo posljednjih desetak godina zabilježene su i dvije nove vrste. No komarci će nas još petnaestak dana pustiti na miru, ono o čemu računa moramo voditi već danas jesu krpelji.
Svi koji su često u prirodi dobro znaju što im je činiti. 'Obučem duge hlače, i čizme i dugu majicu', rekla je Klara, a Jadranka dodala 'Prvo psa pa onda i sebe pregledam'.
Ugriz krpelja najčešće donosi samo manje tegobe, no nije uvijek bezazlen. Krpelji prenose dvije ozbiljne bolesti. 'Lajm borelioza se u toj ranoj fazi uspješno liječi antibioticima, kasnije se može zakomplicirati. Krpeljni meningitis je teška bolest koja može završiti i fatalnim ishodom', upozorava dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina.
Primjetimo li ugriz, krpelja možemo pincetom izvaditi i sami. 'Ono što je najvažnije da krpelja ne smijete tretirati ničim, nikakvim lakom petrolejom, plamenom nekim nego ga smo izvaditi najjednostavnije netom uz kožu', dodaje dr. Kosanović Ličina.
Visoki vodostaji i temperature: Očekuje se NAJEZDA komaraca!
No krpelji nisu jedine kojih se valja pripaziti. I komarci mogu biti opsani, no na sreću kod nas još uvijek rijetko. U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj su zabilježene čak 2 nove vrste komaraca. Zbog tigrastog komarca zabilježen je i prvi autohtoni slučaj Denga groznice.
'Na području poluotoka Pelješca, ali samo te godine u nekoliko slučajeva. Dakle tigrasti komarac, možemo kazati da je na neki način potencijalno opasan', rekla je mr. sc. Ana Klobučar, biologinja.
Zbog uboda komaraca zabilježeno je i nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila. 'Svega 20 % zaraženih razvija kliničku sliku, a 1 % razvija tešku kliničku sliku koja se manifestira tim poremećajem svijesti i upalom mozga i moždanih ovojnica', napominje dr. Kosanović Ličina.
Riječ je o tek nekoliko slučajeva pa panici mjesta ne bi trebalo biti, ali svakako treba pripaziti. Prošle godine pronađena je još jedna nova vrsta komarca, većinom u kontinentalnim dijelovima stigao je iz Azije, brzo se širi no ne predstavlja opasnost po zdravlje.
Komarci se često razvijaju upravo u vodama stajačicama koje je stvorio čovjek. Bačve i kante za vodu u vrtovima i dvorištima njihovo su omiljeno stanište. Ne moramo ih se nužno riješiti. Dovoljno je na njih staviti čvrste poklopce ili pak guste mreže a pomoći će i da barem jednom tjedno vodu iz takvih spremnika u potpunosti ispraznimo i ulijemo svježu pa se ličinke neće ni stići pretvoriti u komarce.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook