Pazinski ponor fascinirao je Dantea i Jules Verna. Točno na granici crvene i sive zemlje, od diva Bana Dragonje stvorena, nalazi se pazinska jama. Legenda kaže kako je "voda nahrupila i stala je poplavljivati pazinsku kotlinu, i onda su gospođe počele zapomagati da ih spasi, div je lupio nogom o tlo i od tog udarca otvorila se pazinska jama", objasnio je Davor Šišović, književni kritičar.
"Dakle, Jules Vern nije nikada nije bio u Istri, nije vidio pazinsku jamu svojim očima, kao što je Dante možda vidio", dodaje Šišović. No, oni koji ipak jesu jako dobro znaju i da je to grad pazinskog cukerančića.
"Razgranatog je oblika, kod izrade se koristi amonijak, a nakon pečenja se umače u bijelo vino malvaziju!", kaže Davorka Šajina, inicijatorica zaštite Pazinskog cukerančića.
Ni ga ča je Pazin, srce i duh Istre
Mauricijo Martinčić u Pazinu najviše voli ljude. "Jednostavno kad se čovjek nauči, upozna ljude, onda Pazin je nešto, inače ovako tko ne zna, Pazin je kao Raša, da nema ništa, kad dođe iz van i pogleda. Eko", kaže Martinčić.
"Mislim da ima dovoljno sadržaja ako ih netko traži, ima dovoljno sporta, ima umjetnosti, ima kulture, ima kino, dakle može se reći da su dobri uvjeti, za mene! Možda mladi nisu zadovoljni, ali meni je okej", kaže Nada Putigna.
A sve je više OK i onima sa stranim adresama, pa je ovog korona ljeta, neočekivano sve iznenadio odličnim brojevima. Iako je kilometrima daleko od mora grad je doživio turistički bum. Apartmani i kuće za odmor niču kao gljive poslije kiše.
"Pa to je super, ja mislim da je to definitivno za turista bolji izbor otići u unutrašnjost i onda posjetiti svaki dan jedan grad na obali, ili eventualno sjever Istre", kaže Nikola Mijandrušić, iznajmljivač.
No, prvi doticaj sa ovim gradom je autobusni kolodvor koji je prst je u oku. I domaćih i gostiju. Već godinama kreće njegova obnova, no obećanje dano davnih dana još je na čekanju. Već neko vrijeme "ishodi se projektna dokumentacija".
"Mislim za dosta tega se govorilo da će se napraviti, pa se ni napravilo, mislim da je prvo bilo za autobusnu postaju koja se gradi već zadnjih 10 godina.Koja je u principu, a skoro pa ruglo", kaže Martin Peranović iz Pazina.
No, jedan minus ipak mami osmijeh na lice. Ovo je grad sa stopom nezaposlenosti koja je pala ispod 3 posto. A u proteklih 11 godina broj poduzeća povećao se za gotovo 23 posto.
"Nedostaje radne snage, pogotovo u sezoni, i to je dobro na kraju krajeva, pohvalno da svi se trude nešto napraviti i zaraditi, ali problem je doći do radne snage, kvalitetne radne snage", ističe poduzetnik Bruno Antolović.
Pa se mnogi, sa čitavog poluotoka sliju u Pazin u 8 ujutro. Morena se nakon studija u Rijeci vratila doma, a na radno mjesto se svaki dan vozi 20-ak kilometara.
"Volim Pazin, tu sam išla u srednju školu, na žalost sada nema nekog društvenog života, ali mislim da je čisto jedan ugodan grad, možda ovako malo manji", kaže Morena Šuran iz Tinjana.
Drugi je ovo grad u Hrvatskoj, a prvi na poluotoku po visini pozitivnog prirodnog prirasta. Sva su djeca upisana u vrtić, a onima koji mjesto nisu dobili u jaslicama grad je sufinancirao dadilje.
Ali jedna mlada obitelj ipak ima poruku za grad.
"Za malu djecu parkovi su grozni, imamo jedan jedini koji je ok, gornji koji je preko puta škole je katastrofa. Grad bi trebao uložiti u parkove", kazala je Josipa Aničić.
Jak je ovo i srednjoškolski centar, 121 godinu obrazuje učenike koji svojim rezultatima brane ugled i prestiž svoje škole. Kažu da se ovdje školuju najbolji od najboljih.
"Mi zaista pokrivamo mislim najšire područje koje jedna škola u istarskoj županiji ima. Interes za upisom u naše programe je zaista velik, samim time dobivamo reći ću to tako, samo najbolje učenike, i to se vidi i po tome kakvi rezultati izlaze iz ove škole", kaže Suzana Poropat Božac, ravnateljica Gimnazije i Strukovne škole Jurja Dobrile Pazin. Odlični rezultati, ali u dvije smjene. Školi nedostaje prostora za isključivo jutarnju smjenu.
No, tu priča staje. Pazinski dio Veleučilišta u Rijeci ostao je, nažalost, samo na studiju poduzetništva. A ono što mu ta generacije najviše zamjera je poslijepodnevna tišina i malo stambenih kvadrata. Cijena u prosjeku 1000 eura za metar četvorni.
"A šta se gradi? Grade se za starije osobe koje već imaju para, a mladi? Oprostite, preskupi su! Hvala Bogu tko je obezbjeđen, tko je na primjer naslijedio od none, noneta i tako dalje, a tko nije?", kaže Slađana Drndić.
A doma za starije i nemoćne u Pazinu još uvijek nema.
"Ne vjerujem nikome, jer nisu od riječi", kaže jedna baka. Jer, kaže ova rođena Dalmatinka, koja već 43 godine živi u Pazinu - godinama se priča o tome i karta je koja se vadi pred svake izbore. No kamen temeljac još uvijek nije postavljen.
Iz grada kažu da je to investicija vrijedna 25,8 milijuna kuna, a gradnja kreće početkom godine. Slučajno ili ne, baš pred lokalne izbore.
"Ma su govorili oni pred jedno četri pet lit tamo di je bila vojna, da bi napravili, ma još nisu napravili niš. A da nemaju, a kako nemate? Pa mora se koja kuna stisnuti na bok", kaže Jadranka Drndić.
Troši se ovdje i novac iz europskog novčanika. Samo u ovoj godini gotovo 13 milijuna kuna za 9 projekta.
A pjesma za uši Pazinjana je i novac iz proračuna koji im je na raspolaganju. Predlažu, glasaju i troše. Posljednjih 6 godina građanima je prepuštena odluka o trošenju više od 3 milijuna kuna.
"Možda više za mlade, da se pokrene, možda u smislu sporta, možda nekih glazbenih radionica i tako", kaže Anđelko Hrvatin.
Ali, kako kažu, samo pametno, kako dolikuje i njihovom gradu najpametnijem malom gradu lijepe naše.
Što kažu mladi, kakakv je život u centru Istre, razgovarali smo s rođenom Pazinjankom koja se bavi problemima mladih, Nevom Ljuštinom iz Savjeta mladih grada Pazina.
This browser does not support the video element.
Ljuština kaže da mladi u Pazinu imaju raznolike interese, da su kreativni vrijedni te da vode raznolike i ispunjene živote. "Bave se sportom, sudjeluju u civilnim društvima...", kaže te ističe da im je najveći problem nedostatak stambenih prostora.
"Nedostatak stanova i mjesta za življenje u samom Pazinu. To je pogotovo problem mladih koji se vraćaju s fakulteta i žele se osamostaliti, a jednostavno nemaju gdje i sele se u druge gradove na obali, ali svejedno ostaju u Pazinu, posjećuju svoje roditelje ili rade u podzećima u okolici Pazina", kaže Ljuština.
Otprilike dvije trećine mladih se s fakulteta vraća u Pazin gdje žele osnovati svoje obitelji, ali i biti aktivni. "Jedan centar za mlade, jedna ustanova bi bila potrebna da se svi oni zajedno okupe i još više umreže", rekla je Ljuština.
"Mladi u Pazinu se često žale da je dosadno, iako jako vole Pazin i sami su vrlo zaposleni, ali svima nama u Pazinu bi bilo vrijedno da se možemo negdje okupiti i razmijeniti sve te ideje koje imamo", zaključuje Ljuština.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr