Nasilje u obitelji, rad bez naknade, patrijarhalni obrasci i tradicionalna podjela na 'muške' i 'ženske' poslove te neraspolaganje imovinom - sve su to problemi s kojima se susreću žene na selu.
Ljubica je jedna od svega 0,5 posto žena koje na selu vode vlastiti posao. U ekološkom uzgoju povrća suprug joj svesrdno pomaže, baš kao i djeca kada nemaju obveza. No ovaj je lijepi primjer nažalost na hrvatskom selu iznimno rijedak.
'U seoskim sredinama srest ćemo se više nego drugdje s problemom neposjedovanja nekretnina', kaže Gordana Sobol, predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena.
>> 'Nezaposleni muškarac je socijalni problem, a nezaposlena žena - domaćica'
'Ona odlučuje o izboru odjeće, obuće, eventualno o kupnji kućanskih potrepština i izboru ručka. Čak podaci govore da o izboru gdje i kada će na godišnji odmor ne odlučuje žena', kaže Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava.
Osim toga rad seoskih žena najčešće nije uopće vrednovan. 'One rade 10 do 12 sati na poslovima u gospodarstvu i to ravnopravno s muškarcima i još 6 do 8 sati na kućanskim poslovima', kaže Dalić.
Najgore od sve ga, pokazalo je istraživanje provedeno na 1.656 seoskih žena diljem Hrvatske, jest velika količina nasilja kojemu su izložene. Više od 43 posto žena ponekad doživljava nasilje u obitelji, čak 30 posto doživljava ga često. 57 posto žena ne zna gdje u tome slučaju zatražiti pomoć, ne zna za ženske udruge.
Velik dio problema mogao bi se riješiti većom financijskom neovisnošću žena. Posla na selu nema mnogo, ali rješenje bi moglo biti u samozapošljavanju. Poticaja za žene poduzetnice bit će sve više. Istraživanje pokazuje i da postaju polako, ali ipak, sve svjesnije svojih vrijednosti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook