Tomac je istaknuo kako je Strategija prilagodbe na klimatske promjene usvojena 2017., a akcijski plan koji treba definirati konkretne mjere, rokove i financiranje kasni skoro tri godine, dok istovremeno svjedočimo sve većem broju vremenskih ekstrema i katastrofa.
Apel Vladi za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu rezultat je prikupljanja potpisa koji je ZA provela u protekla dva tjedna, kojima su stotine građana i građanki zatražili preuzimanje odgovornosti za klimatsku krizu, rekao je Tomac novinarima pred Banskim dvorima, gdje su aktivisti ZA održali prosvjednu akciju.
Aktivisti su donijeli na Markov trg maketu velikog kanadera, kao simbol borbe protiv klimatskih promjena, istaknuli veliki transparent s porukom "Preuzmite odgovornost za klimatsku otpornost" i na maketama plamenih jezika istaknuli poruke građana poput "Važno je jer se radi o životu" (Rovinj) i "Želim svome djetetu budućnost" (Bjelovar).
Tomac je podsjetio na neke ovogodišnje ekološke katastrofe, primjerice u Rijeci je u kratkom razdoblju pala godišnja količina kiše, u Puli je na granicama grada izbio veliki požar, u Šibeniku i Drnišu su također imali velike požare, a Brinje je ostalo bez vode.
To su sve, kaže, obrisi onoga što nas očekuje u budućnosti, a na sustavnoj razini nismo spremni odgovoriti na te probleme iako zvoni na uzbunu zadnjih 20 godina.
Na pitanje što ZA očekuje od premijera Andreja Plenkovića i Vlade na predstojećoj konferenciji o klimatskim promjenama u Egiptu, odgovorio je kako od Vlade uvijek očekuju isto - da se ne skriva iza zajedničke klimatske politike EU-a nego da obavi domaću zadaću kod kuće.
"Očekujemo ambiciozniji rok za napuštanje ugljena, premijer je u Glasgowu najavio da će to biti 2033., a zašto to ne bi bilo puno ranije jer ugljen uvozimo već niz godina", rekao je predsjednik ZA.
Od Vlade ne očekujemo puno, ali se i dalje nadamo da će Hrvatska i Plenković prepoznati klimatsku krizu ne samo kao prijetnju nego i kao priliku da transformiramo društvo, kaže Tomac.