Smanjenje procjene rasta BDP-a s 3,3 na 3,1 posto ministar Zdravko Marić nazvao je blagom korekcijom koja je i dalje u skladu s Vladinim očekivanjima. Složio se pak s procjenom HNB-a da bez investicija i povećanja izvoza neće biti moguće značajno pokrenuti gospodarstvo.
No Marić priznaje kako je HNB u pravu kada tvrdi da bez snažnijeg rasta investicija velikog pomaka na bolje - neće biti.
"Unatoč tome što je osobna potrošnja u Hrvatskoj jedna od jačih pokretača rasta, ipak dolazimo do nekakvog limita. Efekti porezne reforme su sigurno vidljivi, ali sigurno da sada treba puno veći naglasak staviti i pokretače rasta gledati u investicijama i izvozu robe," rekao je Zdravko Marić.
Niže procjene Narodna banka temelji i na smanjenju prihoda u turizmu - koji je ove godine rastao rekordnih 10%, a iduće bi mogao samo 5. Ministar Gari Cappelli priznaje da bi za to mogao biti kriv i manjak radnika u građevini, zbog čega bi mogla kasniti izgradnja novih hotela.
"Može se dogoditi da će doći do produženja rokova izgradnje i da će probijati rokove mjesec, dva ili tri - to se u svakom slučaju može dogoditi. I zbog isporuke materijala i svega onoga što je potrebito, jer u ovom trenutku nisu još svi uspjeli potpisati ugovore upravo zbog bojazni da bi moglo doći do toga", kazao je Capelli.
I građevinar Dragan Martinović vapi za radnom snagom, a ne može je naći iako nudi plaće veće od prosjeka. A to ga, kaže, puno košta. "Ako bih svom radniku dao plaću od 7-8 tisuća kuna, ja još državi moram dati 60-70 posto. I to je nešto što je suludo i mi tu nemamo nikakve šanse", rekao je Martinović.
Zbog porasta cijena energenata i hrane u idućoj godini HNB očekuje i porast inflacije s 1,2 na 1,6 posto.