Dodirnih točaka između Kristova rođenja i kićenja bora nema. 'Kićenje drvca je više etnološka tradicija. Stablo simbolizira vezu neba i zemlje, korijenje koje je u zemlji i ide prema nebu. Kršćanstvo je prihvatilo bor jer su zimzelena drvca ravnija pa je simbolika još veća', rekao je za Dnevnik.hr fra Zvjezdan Linić.
>> Drvce možete i iznajmiti, i to ukrašeno
>> Najčudniji božićni mitovi i legende
Iako je ukrašavanje doma zelenilom uvriježeno od davnina u Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog drvca pojavio tek 1850-ih godina. Danas ukrašene jelke za vrijeme blagdana možemo vidjeti na svakom koraku, od gradskih trgova do dućana i poslovnih prostora. Neki tvrde, sve su započele druge, nekršćanske kulture.
'Kod blagdana u prosincu se pojavljuje preklapanje starijih rimskih običaja s kršćanskim. Kićenje bora je ostatak predkršćanstva, kao element štovanja prirode', rekao je Tibor Komar s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Komar podsjeća na kult nepobjedivog sunca i rimske saturnalije, čiji se glavni praznik obilježavao 25.12., na zimski solsticij. 'U 2. stoljeću početak slavlja rođenja Isusa bio je u proljeće. To je u 4. stoljeću prebačeno na zimski solsticij, u čemu su ulogu odigrali Milanski edikt i naklonost rimskih careva', rekao je Komar.
Prema literaturi, mnogi su elementi proslave zimskog solsticija duboko ugrađeni u moderne proslave blagdana Božića. Rimski pisci opisivali su kako Rimljani na taj dan pale svijeće kako bi proslavili rođendan Sunca i ta se simbolika vraćanja svjetla svijetu, prema njima, svidjela službenicima mlade Crkve, koji su tada odlučili službeno početi svetkovati Krista.
'Ukrašeno drvce uvode luterani u 16. stoljeću u Njemačkoj, a konzumerizam je omogućio širenje kićenja drvca i u nekršćanske dijelove svijeta', dodao je Komar.
I dok nema prevelike dileme kada treba započeti s božićnim ukrašavnjem i kupovinom drvca mnogi su u nedoumici do kada mogu držati okićenu jelku. Prema već uvriježenoj tradiciji, mnogi svoje borove raskićuju ranije nego što bi trebali, na blagdan Sveta Tri Kralja.
'Božićno drvce i jaslice se drže do nedjelje nakon Tri Kralja, to jest, blagdana krštenja Isusovog. Tada je zadnji dan božićnog vremena. Ponedjeljak nakon toga je običan dan pa je za očekivati da se borovi raskite', rekao je fra Zvjezdan Linić.
Prema tome, katolici u ugođaju božićnih blagdana mogu uživati do 9. siječnja 2011., bez obzira na početak pravoslavnog Božića.