U zdravstvu situacija nikako da krene nabolje. Najprije se odgađala objava masterplana, a sad se isto ponavlja i s izlaskom HZZO-a iz državne riznice. Trebalo je biti najkasnje prvoga srpnja ove godine. A sad je i to odgođeno za prvi siječnja 2015. godine.
Zapelo je na izmjeni zakona - bez kojih nema ni provedbe plana. Koordinacija nekoliko ministarstava traži od HZZO-a u najskorijem roku poslovni plan i studiju izvedivosti. Iz HZZO-a poručuju kako su oni svoj dio napravili, ali da ključni dio koči Ministarstvo zdravlja.
Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga rekao je da bi to za građane moglo značiti i nove namete. Trenutačno se naime, velik dio sredstava namijenjenih zdravstvu troši nenamijenski jer je HZZO iz tog novca obvezan isplaćivati i primjerice porodiljne naknade i naknade za bolovanja koje bi se trebale isplaćivati iz nekih drugih izvora. Da bi se HZZO izdvojio iz riznice baš zbog reguliranja isplate tih i sličnih naknada treba izmijeniti cijeli niz zakona iz nadležnosti nekoliko ministarstava, a taj posao još nije odrađen.
Ministarstvo zdravlja još uvijek neće golemih 16 milijardi kuna prepustiti HZZO-u. Procedura izdvajanja iz Riznice će trajati dulje no što je prvotno najavljivano.
'Riječ je o izuzetno velikom i kompliciranom zahvatu. Treba puno zakona promijeniti, a kako za zakone treba dosta vremena do 1. srpnja to sigurno nije moguće', poručuje potpredsjednica Vlade Milanka Opačić.
No svakim odgađanjem, smatraju iz HZZO-a, zdravstvo je u sve goremu stanju. Ako HZZO ne izađe iz državne riznice, slijede novi nameti građanima nisu to prijetnje HZZO-a, najave su to MMF-a prema kojemu je jedini izlaz ili smanjenje troškova i povećanje učinkovitosti ili pak povećanje nameta.
Odgađa se izlazak HZZO-a iz državne riznice
'HZZO je protiv novih neopravdanih nameta za građane. Umjesto toga želimo konačno uvesti reda i povećati efikasnost cijelog sustava. To će omogućiti znatno bolju i bržu zdravstvenu zaštitu za naše građane, a bez povećanja troškova. I to je prava pozadina našeg projekta izlaska iz riznice', ističe Siniša Varga.
Izlazak iz riznice s nestrpljenjem čekaju i liječnici. 'Smatramo da bi to bio prvi korak u ozdravljenju zdravstvenog sustava jer bi se na taj način spriječilo nenamjensko trošenje novca', smatra trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika.
Da pod HZZO trenutačno spada mnogo toga što ne bi trebalo, priznaju i u Vladi. Da bi se to pak promijenilo usuglasiti se treba nekoliko ministarstava.
'Zakoni su iz resora ministarstva zdravlja, iz resora socijalne politike i mladih, resora ministarstva rada, resora branitelja, dakle puno je unutra utrpano u HZZO onoga što u stvari nije njihova osnovna djelatnost, dakle ni porodiljne naknade, ni puno toga', tvrdi Opačić.
Upravo zbog toga, smatraju u udruzi bolničkih liječnika, izdvajanje trenutačno Vladi ne odgovara. Tvrde da je od 2000.godine do sada država potrošila milijarde kuna namijenjenih isključivo zdravstvu za razne druge namjene poput socijalnih davanja.
'Na taj nači stvarao se gubitak u zdravstvenom sustavu, a nije se realno prikazivao deficit u državnom proračunu jer su se ti izdaci trebali financirat iz državnog proračuna', kaže Goluža.
Ipak, iz Vlade kažu, od izdvajanja HZZO-a ne odustaju. Formirana je radna skupina koja konkretno mora raditi sada na svim tim projektima.'Mi mislimo da do 1.1. 2015. možemo stići što znači da bismo mogli donijeti odluku i s novim proračunom za sljedeću godinu', zaključuje potpredsjednica Milanka Opačić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook