Sigurnosna procjena

Zašto je Markov trg i dalje zatvoren za građane? ''Javnost ima puno pravo znati sve činjenice o razini opasnosti''

1/4 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Gong i 22 organizacije civilnog društva uputile su apel Vladi, premijeru Andreju Plenkoviću i potpredsjedniku Vlade te ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću pozvavši ih da napokon građanima otvore Markov trg.

Markov trg u Zagrebu prostor je na kojem se nalaze ključne demokratske institucije u Hrvatskoj - Sabor, Vlada i Ustavni sud. Međutim, već više od dvije godine građani nemaju pristup Markovu trgu.

Od 12. listopada 2020. i napada automatskim oružjem na osiguranje Vlade, izvršna vlast se policijskim metalnim ogradama štiti od novih napada tako da je građanima i građankama uvelike otežano okupljanje na Markovu trgu.

''Javnost nikada nije dobila adekvatno objašnjenje o razmjerima i prirodi opasnosti od novih napada na zgrade Vlade, Sabora i Ustavnog suda iz sigurnosne procjene SOA-e, premda je upravo to onaj dokument na koji se vlasti pozivaju dok građanima zabranjuju pristup Markovu trgu'', upozorili su iz Gonga.

Pročitajte i ovo OTVORENOST I SIGURNOST Doznajemo hoće li građani uskoro moći na zabranjeni trg: "Na temelju prikupljenih saznanja..."

Tek u veljači ove godine, nakon što je Gong poslao upit SOA-i je li donesena nova sigurnosna procjena, SOA je odgovorila da jest, i to u studenom 2022., dvije godine nakon prve iz 2020. Dotad se za novu procjenu javno uopće nije znalo.

''Detalje procjene SOA Gongu nije otkrila, ustvrdivši da je riječ o klasificiranim podacima koje je poslala na odgovarajuću adresu u MUP-u. MUP, pak, mjesec dana od Gongova upita nije potvrdio čak niti postojanje nove sigurnosne procjene'', istaknuli su iz te organizacije civilnog društva.

Upozoravaju da iako je moguće prijaviti prosvjed na tom, mjestu, građanke i građane u tome obeshrabruju i ograđenost prostora i činjenica da, otkad je na Markovu trgu takav režim, policija za najavljene prosvjede nije oslobađala više od 400 metara četvornih.

''Poštujte Ustav RH!''

Markov trg je mjesto na kojem se nalaze ključne demokratske institucije, što ga u Hrvatskoj čini bez premca politički značajnim za slobodno okupljanje i izražavanje političkog stava, odnosno temeljnog i ustavnog prava građanki i građana, ističu iz Gonga.

Podsjećaju da prema Ustavu Republike Hrvatske, svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Gong zato smatra da ovakav sigurnosni režim prekomjerno ograničava slobodu okupljanja i kretanja građanima i građankama.

Pročitajte i ovo IPAK SE PRIMAKLA SAVI Vlada već više od dvije godine zasjeda u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: Pitali smo Banske dvore koliko nas to dodatno košta

Gong je i ranije pozivao Vladu da otvori Markov trg javnosti, u ožujku i svibnju 2022., a pokrenuo je i kampanju #Otvaraj kojom poziva da se barikade uklone. U veljači 2023. Gong je utvrdio da je policija za potrebe jednog prosvjeda oslobodila samo 200 metara četvornih.

''Vrijeme je da se Markov trg konačno otvori građankama i građanima. Osiguranje institucija zakonodavne i izvršne vlasti treba organizirati tako da taj prostor istodobno bude otvoren i za slobodno okupljanje. Javnost ima puno pravo znati sve činjenice o razini opasnosti, osim onih koje moraju ostati tajne, kako bi se doista osiguralo da svako ograničenje prava na slobodno okupljanje ispred Vlade, Sabora i Ustavnog suda bude jasno obrazloženo i strogo ograničeno'', poručili su iz Gonga.

Apel Vladi na otvaranje Trga svetog Marka uz Gong su potpisali i Hrvatski savez stanara-građana EU, Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije (CMS), Savez udruga Klubtura, Roditelji u akciji (RODA), Zelena akcija, Hrvatsko novinarsko društvo (HND), Sindikat novinara Hrvatske (SNH), Centar za građanske inicijative Poreč, Rehabilitacijski centar za stres i traumu, DKolektiv - organizacija za društveni razvoj, Osijek, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Udruga žena Vukovar, Agencija lokalne demokracije Sisak, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL, PGP Sisak, Inicijativa mladih za ljudska prava, SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost, ACT Grupa, U DOBROJ VJERI, Greenpeace u Hrvatskoj i Zelena Istra.