Prijedlogom Zakona o stečaju potrošača koji će uskoro biti upućen u drugo čitanje želi se prezaduženim građanima, oslobađanjem od obveza, osigurati "novi odgovorniji početak", no neke udruge se, iako pozdravljaju tu mjeru, pribojavaju da će se velik broj ljudi koji se odluči za opciju osobnog stečaja nakon što im se proda imovina naći u siromaštvu.
Zakonom o stečaju potrošača, o kojem je Ministarstvo pravosuđa kao predlagatelj u utorak organiziralo okrugli stol, širi se mogućnost oslobađanja od preostalih obveza na građane koji ne obavljaju gospodarsku ili drugu profesionalnu djelatnost.
Osnovna svrha, kaže predlagatelj, je osloboditi savjesnog dužnika od preostalih obveza te vjerovnike namiriti u najvećoj mogućoj mjeri iz imovine koju potrošač ima u trenutku otvaranja stečaja i imovine koju će steći tijekom razdoblja "provjere ponašanja".
Osobni stečaj mogli bi zatražiti potrošači koji najmanje tri uzastopna mjeseca ne mogu ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je novinarima nakon okruglog stola da stečaj potrošača može inicirati isključivo potrošač, odnosno da se taj postupak može voditi samo uz njegov pristanak.
Petogodišnji rok provjere
U slučaju da potrošač nema imovine, postupak se otvara i zatvara u jedan dan, što znači da dužniku teoretski može biti otpisan milijunski dug, ali će ga se pet godina nadzirati radi spriječavanja mogućih zlouporaba, primjerice prikrivanja prihoda ili imovine.
"Nad svakim od nas koji ide u takav postupak imamo vjerovnike s druge strane koji ostaju bez ičega i naravno da će njima biti u interesu nadzirati da li smo prikrili imovinu i napravili nekakvu zlouporabu", rekao je ministar.
Ako pak potrošač ima imovinu ona će biti unovčena, nakon čega će se namiriti vjerovnici i odlučiti o oslobađanju od preostalih obaveza, a u takvom postupku razdoblje provjere trajat će od jedne do pet godina.
No, u slučaju da neki dužnik ima samo jednu, egzistencijalnu nekretninu može tražiti da se ona ne prodaje u postupku provjere. Predlagatelj se nada da će dužnik u tom razdoblju naći rješenje i da neće doći do prodaje nekretnine. "Tu će se na kraju donositi odluka jer se dužniku daje mogućnost da vrati dio novca ili da sklopi drugačiji odnos s vjerovnikom", rekao je ministar.
Upitan je li pokretanje osobnog stečaja potez očajnika ili šansa za novi početak, ministar je rekao da su iskustva individualna, ali smatra da će to za većinu biti šansa za novi početak iako će neki biti nesretni jer će biti pod nadzorom pet godina.
Orsat Miljenić: Dužina stečaja je hrvatska tragedija
Važno je naglasiti, kazao je Miljenić, da će građani dobrovoljno odlučivati hoće li ili neće iskoristiti takvu opciju, ali takva mjera za razduživanje stanovništva mora postojati. Procjenjuje da će tu mogućnost korisiti od 10.000 do 20.000 ljudi.
Očekuje se da će zakon biti u primjeni od kraja ove godine, pri čemu su ključnim smatra educiranje stanovništva.
Postupak stečaja potrošača vodit će se prema predloženom zakonu izvansudski u savjetovalištima, preko Finacijske agencije i ovlaštenih udruga te sudski na općinskim sudovima.
Sindikat traži zaštitu jedine nekretnine i višu minimalnu naknadu u stečaju
Predstavnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Katarina Litva rekla je novinarima da su zadovoljni uključivanjem u radnu skupinu i da je dosta njihovih primjedbi uvaženo, no nisu zadovoljni minimalnim iznosom novca koji ostaje dužniku u stečaju. Traže i da se produlji rok u kojem se dužnicima ne bi prodavala jedina nekretnina.
Po sadašnjoj verziji zakona određeno je da jedna osoba u postupku stečaja ima minimalnu naknadu od 800 kuna mjesečno. No, u sindikatu preniskom smatraju tu svotu pa zagovaraju da minimum bude prag rizika od siromaštva, odnosno 1910 kuna koji bi se korigirao ovisno o broju uzdržavanih članova. Postavljaju pitanje koliko bi uopće ljudi bilo zainteresirano za osobni stečaj s obzirom da bi morali živjeti s 800 kuna mjesečno.
Vezano uz zaštitu nekretnina sindikat traži da se nakon postupka provjere odredi rok od barem godinu dana u kojem bi se potrošaču omogućilo da se snađe kako ne bi došlo do prodaje njegove jedine nekretnine. "Na koji način pravno regulirati da se zadrži jedna jedina nekretnina u vlasništvu ostalo je problematično", kazala je Litva, dodavši da se po njima uopće ne bi trebala prodavati jedina nekretnina.
Predstavnik Udruge Blokirani Sarajko Baksa kazao je da je inicijativa tog zakona hvale vrijedna. Pribojavaju se, međutim, mogućnosti da svi blokirani, kojih trenutno ima nešto više od 320.000 uđu u zakon o stečaju i postanu "masa hrvatskog naroda koja živi u ekstremnom siromaštvu".
"Mi rješavamo jedan problem, a to je naplata dugovanja, no samim tim otvaramo novi problem koji nas može zaskočiti, a to je veliki broj ljudi koji će živjeti na granici siromaštva jer zakon omogućuje osobama koje provode stečaj da rasprodaju imovinu ovršenika. Može se dogoditi, teoretski, da zbog duga od 50 kuna ostanete bez svega što ste imali. Je li to dobar početak ili ne, ja bih rado preskočio taj početak da počnem bez ičega", kazao je Baksa.
Zaključio je da se dugovi u svakom slučaju trebaju vraćati, no upozorava da nitko ne postavlja pitanje njihove pravne valjanosti. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook