U anketi, koja je provedena u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, sudjelovalo je 600 Zagrepčana.
Prema njihovu mišljenju, ljepotu življenja u Zagrebu najviše umanjuju neplanska gradnja i prometne gužve, dok je glavna pogodnost života u Zagrebu veća mogućnost nalaženja zaposlenja.
>> Pitka voda na Vrbanima zdravstveno neispravna
>> Onečišćena voda i u Španskom
>> Vrbani: Otrovna voda za 3.000 ljudi
Ipak, problem koji stanovnici Zagreba smatraju gorućim je nezaposlenost osoba srednje dobi, koji bi trebao postati prioritet gradskih vlasti u idućem razdoblju.
Najuspješnijim gradskim projektom u posljednjih nekoliko godina Zagrepčani ocjenjuju uređenje Bundeka (30 posto), a kao vrlo uspješnu investiciju zamjenu starog voznog parka gradskog prijevoza novim niskopodnim tramvajima (19 posto).
Pokazalo se da većina stanovnika Zagreba, njih 60 posto, uopće nije aktivno u svojoj lokalnoj zajednici, no unatoč tome 48 posto anketiranih smatra kako kvaliteta života u gradu ovisi, osim o gradskoj upravi, Vladi i Saboru, i o njima samima. Njih 17 posto pak drži da kvaliteta života u gradu ovisi prvenstveno o njima samima.
Na Konferenciji zdravih gradova bit će govora o uvjetima života u gradovima, utjecaju života u gradu na zdravlje, ravnopravnosti osjetljivih skupina u životu grada, posebice starijih ljudi i djece, zdravom urbanom planiranju, potrebama javnog zdravstva, utjecaju klimatskih promjena na gradove itd.