Na svakoj postaji druga cijena?

Za korekciju cijena nafte na europskom tržištu nema pravila

Slika nije dostupna
Hoće li svaka benzinska postaja imati drugu cijenu goriva, Vlada treba odlučiti sutra.

Tako je posve neopravdano povišenje cijena od pedesetak lipa po litri palo u drugi plan. Umjesto rasprave o vraćanju cijena, raspravljat će se o pravilniku Ine. Vlada i Ina traže kompromis oko cijene goriva. Ina predlaže - cijene bi mogle biti veće na onim crpkama gdje je i promet veći. A utjecaj na cijenu imala bi i lokacija. Za tako nešto nema potrebe, tvrdi konzultant Nenad Porges, jer ni sada nema nikakvih prepreka da i unutar već postojećeg Pravilnika svaka naftna kompanija na tržištu korigira cijene u pojedinim regijama. Maksimalne se znaju. 'Nikome od njih nije zabranjeno da cijene formira i niže od dozvoljenih razina Pravilnikom. Ja sam apsolutno protiv te vrste arbitrarnog ocijenjivanja hoće li na granici u Kostajnici biti jedna cijena, a na zagrebačkoj obilaznici druga', kaže Porges.

>> 'Nismo tolerirali dugovanja Ine, to treba riješiti do proračuna za 2010.'

'Naše su navike takve da mi stvar malo preokrenemo, a to je loše'

Pitanje je li Hrvatska u stanju provesti europsku praksu, kaže Dekanić Europska praksa, tvrdi Igor Dekanić, energetski stručnjak s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, nije loša. No, pitanje je, je li to Hrvatska u stanju provesti. 'Ali onda treba pratiti i europsku praksu različitih cijena jer naši uvjeti i naše navike često puta su takvi da mi to malo preokrenemo na svoje, a to bi bilo loše', smatra Dekanić. U Njemačkoj je gorivo na autocestama skuplje i do deset posto. A na primjeru Italije vidimo kako je na krajnjem sjeveru i na krajnjem jugu gdje je manja potrošnja, gorivo pak znatno jeftinije. Za korekciju cijena na europskom tržištu nema pravila.

'Cijene nafte uzimaju se kao tržišna kategorija, bez socijalnih primisli'

'Kako cijene nafte idu gore ili dolje tako idu i cijene naftnih proizvoda. Nema tu puno rasprave. Cijene energije uzimaju se apsolutno kao tržišna kategorija bez ikakvih socijalnih primisli o cijenama', kaže Dekanić. A socijalne primisli hrvatska bi Vlada itekako trebala imati, tvrdi Porges, i nema razloga da ne bude elastičnija. 'Da svoj ugriz u maloprodajnoj cijeni derivata koji seže dobrano i do 50 posto u prosječne maloprodajne cijene bilo kojeg derivata ublaži, jer rast cijena i osnovice znači i da PDV izdašnije puni proračunsku blagajnu', smatra Porges. U Hrvatskoj je standard znatno niži od onog europskog, a cijene goriva približno iste. Stoga bi mogla postati sve učestalija praksa odlaska susjedima u BiH, koji u okolici imaju najjeftinije gorivo.