Prema optužnici, Uskok je teretio Čovića da je tražio 50.000 eura mita, a dobio 10.000 eura kako bi određenoj tvrtki omogućio da dobije posao na remontu MiG-ova. Remont je obavljen u Ukrajini, znatno je kasnio, a nakon remonta neki su zrakoplovi prizemljeni.
Čovića se teretilo da je mito, osim od Josipovića koji je predstavljao ukrajinsku tvrtku Ukrspecexport, tražio i od Đure i Gorana Sesara, predstavnika rumunjske tvrtke Aerostar, no oni su njegov zahtjev odbili. Čović je u obrani porekao krivnju.
Optužnica u ovom slučaju podignuta je 2017. kada je počelo i suđenje, spis je na Vrhovni sud zaprimljen u studenom 2019., a sudac izvjestitelj ga je dobio u rad početkom prosinca 2019.
Najviši sud smatra da je zagrebački Županijski sud za Čovića odmjerio prekratku kaznu jer sve utvrđene okolnosti nisu primjereno vrednovane prilikom odmjeravanja visine kazne zatvora. Sud je dodao da su Čoviću kao otegotne okolnosti cijenjene njegovo produljeno primanje mita samo zato da bi se nezakonito obogatio te iskazani visok stupanj kriminalne volje, upornosti I ustrajnosti.
"Ozbiljno je narušio povjerenje ne samo države koja mu je povjerila takvu dužnost nego i građana u zakonito postupanje vojnih institucija. Time je izazvao sumnje u posao i sve ostale sudionike koji su u istome pošteno sudjelovali. Zbog tih je okolnosti nužno strože kažnjavanje", istaknuo je sud.
Vrhovni sud je nadodao da je prvostupanjski sud Josipoviću pravilno utvrdio sve odlučne okolnosti. Josipoviću su kao olakotna okolnost cijenjena dosadašnja neosuđivanost, dok mu je otegotnim cijenjena iskazana kriminalna volja i upornost prilikom predaje mita. "Bio je motiviran isključivo interesom osiguranja obavljanja posla remonta društvu kojeg je zastupao", istaknuo je za Josipovića najviši sud.
Najviši sud u priopćenju, uz identitet osuđenika, nije objavio ni poveznicu na odluku suda jer je javnost bila isključena s rasprava na prvostupanjskom sudu i na sjednici Vrhovnog suda radi zaštite sigurnosti i obrane RH te "zaštite tajne kojoj bi štetila javna rasprava".