Stižu domaće marelice. Prošle godine proljetni mraz uništio je gotovo cijeli urod, a ove godine voćnjaci na Bilogori su ih prepuni. Uvozu unatoč, domaći plodovi i dalje imaju svoje vjerne kupce.
Na 2,5 hektara prostire se 1200 stabala prepunih zrelih plodova. U voćnjacima obitelji Krvar berba marelica ovih je dana u punom jeku
"Ova godina izgleda duplo daje i duplo plaća. Očekujemo do 20 tona. Od 15.6. do 15.7. mi se otprilike sorte ne preklapaju, imam redovno gotovo mjesec dana berbu", rekao je Željko Krvar, uzgajivač marelica iz Kapele.
Prošle godine zube je pokazao proljetni mraz koji je poharao Željkov, ali i brojne druge voćnjake na Bilogori. Uništeno mu je čak 90 posto nasada. Ove godine situacija je posve drukčija, a u berbu se uključila cijela obitelj.
"Kako mi beremo tako si ubrzavamo vrijeme zriobe, jer više sunce dopre do unutrašnjih i vanjskih dijelova, tako da evo danas u svega 20 minuta smo uspjeli nabrat 70 do 80 kilograma", ispričala je Valentina Kujundžić, Željkova kćer.
Berba ne može čekati - marelice treba obrati na vrijeme! U pomoć zato priskaču rodbina i susjedi
"Prva runda berbe je do 12 sati, nakon toga sve što smo pobrali nosimo doma na rasklasiranje. Negdje od 12 do 3 sata se to rasklasira i dalje se distribuira ljudima koji su naručili", kaže Ivan Kujundžić.
"Za jednu ovakvu kašetu od oko 10 kilograma treba nam pet minuta da naberemo, stvarno su jako zrele marelice. Po dodiru već ispadaju u ruku, nemamo puno za razmišljat koju ćemo ubrati", dodaje Gabriel Varjačić.
Iako uzgajivači bilježe dobar urod, proizvodnja marelica u Hrvatskoj u godinu dana se prepolovila i pala s 850 na 450 tona. Pa oni koji ne mogu do domaćih, posegnu za uvoznima.
Prošle godine do prosinca u Hrvatsku je uvezeno oko 4355 tona marelica, u vrijednosti većoj od 9 milijuna eura. Najviše marelica na naše stolove stiže iz Španjolske - 1650 tona, Italije - 1282 tone i Slovenije - 253 tone. Mnogi građani ipak radije biraju domaće, pa Željko nema problema s plasmanom svojih voćki.
"Većina ljudi dolazi po 10, 20, 30 kilograma, pretežno za preradu, pekmeze, džemove, sokove i to. Zadovoljni sam s cijenom, ostala je na nivou prije dvije godine, isto tri eura. Ajde da bude prihvatljiva za naše građane, jer svi vole domaće", ispričao je Krvar.
Posla je puno, ali i razloga za zadovoljstvo. Nakon lanjskih gubitaka, voćnjaci su ove godine ponovno puni sočnih, narančastih plodova.
This browser does not support the video element.