"Plutajući LNG terminal planira se na potpuno drugoj lokaciji za koju prostornim planom nisu usklađeni lokacijski uvjeti", ističe Mirela Ahmetović, načelnica Općine Omišalj (SDP).
U nadležnom Ministarstvu tvrde da je planiran na istoj lokaciji: Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2016. godine donosi odluku o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta te daje zaduženje svim dionicima uključenim u proces pripreme i provedbe da se projekt provede kroz fazni razvoj, s prvom fazom kao plutajućim rješenjem te kopnenim terminalom kao drugom fazom razvoja projekta.
"Radi se o tome da se mi u Hrvatskoj klasično bojimo privremenih rješenja koja znaju postati stalna", smatra Zlatko Komadina, župan primorsko-goranski (SDP).
U Ministarstvu kažu kako to nije stalno rješenje: kopneni terminal krenut će u realizaciju nakon punog razvoja transportnog sustava i završetka izgradnje interkonekcija prema Sloveniji i Mađarskoj. Ekološki aktivisti zalažu se za gradnju kopnenog terminala.
"Fundamentalno pitanje je koristi li se more za zagrijavanje ili ne", kaže Vjeran Piršić, predsjednik Eko Kvarnera.
Na pitanje je li kontrastudiju o utjecaju na okoliš plutajućeg terminala dao izraditi zbog vlastite financijske koristi, krčki ekoaktivist odgovara: "Mi smo dobili za nju 100 tisuća kuna od hotelijera na otoku Krku i od jedne fizičke osobe oko 2000 kuna."
Političari i ekološki aktivisti s Kvarnera ističu da nisu protiv strateških državnih interesa. Žele samo da se ekološko rizični projekti prije provedbe dobro znanstveno istraže.