Postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini iznosi 0,3 posto. Tako maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u idućoj godini za uplatu stambene štednje od 663,61 euro (5000 kuna) iznosi 1,99 eura (15 kuna).
To je pet kuna manje od maksimalnog iznosa poticajnih državnih sredstava koji se za uplatu stambene štednje moglo dobiti lani, kada je postotak državnih poticajnih sredstava iznosio 0,4 posto pa se za iznos uplate od 5000 kuna moglo dobiti najviše 20 kuna.
Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine.
Iznos državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini trebao bi se isplatiti stambenim štedišama iz državnog proračuna za 2024. godini, u kojem je planiran iznos od 132.723 eura (milijun kuna).
Temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.
Od uvođenja te formule iznos državnih poticaja za stambenu štednju, s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu je padao, da bi posljednjih nekoliko godina stagnirao na niskim razinama.
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku je iznosio najviše 1250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna. U 2014. poticaji su bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, a godinu kasnije, 2015. uveden je promjenjivi postotak.
Proširuje se krug obveznika davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti
Vlada je u četvrtak uputila u Sabor prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim se proširuju obveznici davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u većinskom vlasništvu RH ili državnog tijela, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te također na njihove tvrtke kćeri.
To proširenje obveznika povezano je i s reformom u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., koja uključuje izmjene i dopune okvira koji regulira korporativno upravljanje u pravnim osobama u vlasništvu države od posebnog interesa za Hrvatsku, odnosno u pravnim osobama u vlasništvu države u potpunom ili većinskom vlasništvu središnje države, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
Prijedlogom izmjena i dopuna proširuju se i zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku, pa će tako one uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine, kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu.
Ministar Primorac kazao je da se tim promjenama provodi usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a te se dodatno objašnjavaju odredbe EU Uredbe o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju
Izmjenama tog zakona on se usklađuje i sa Zakonom o proračunu, kojim je u proračunski proces uključena i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji je Vlada obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine.
Ujedno, mijenjaju se odredbe Zakona u kojem se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.