Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj i povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja, a kojim se bankama uvodi i obaveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je istaknuo da je Zakon o kreditnim institucijama krovni zakon kojim se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, S obzirom da se važeći zakon mijenjao osam puta, ovog puta je u cijelosti izrađen novi zakon.
Prijedlogom zakona, rekao je, u nacionalno zakonodavstvo implementiraju se i odredbe triju novih direktiva koje su izmijenile tzv. direktivu o kapitalnim zahtjevima, pri čemu se najvažnije izmjene odnose na novo uređenje u tri ključna segmenta.
Prvi se odnosi na nadzorne ovlasti, sankcije podružnica iz trećih zemalja te okolišne, društvene i upravljačke rizike (ESG), druga cjelina odnosi se na tretman koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, a treća na uspostavu i funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke (ESAP).
"Cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, općenito ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja te integrirati održivost i ESG čimbenike u bonitetni okvir EU-a", istaknuo je Primorac.
Izvijestio se i da se prijedlogom dorađuju odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, osobito u vezi s pružanjem predugovornih informacija, objave i ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti. Uvodi se i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje kreditne institucije imaju u ponudi za potrošače, kao i obveza njihove dostave Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), izvijestio je ministar financija.
U saborsku proceduru ponovno upućen Zakon o kaznenom postupku
Vlada je sa sjednice u petak u ponovnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o kaznenom postupku, nakon što ga je u listopadu Sabor morao povući unatoč tome što je prošao glasanje jer se naknadno ustanovilo da nije izglasan s dovoljnih 76 glasova, a ovaj prijedlog suštinski ostaje isti.
"Riječ je o onom Zakonu koji je već bio u raspravi u Hrvatskom saboru, a važan je i za proces pristupanja OECD-u. Idućeg tjedna je ovdje glavni tajnik OECD-a pa bismo sada s ovim prijedlogom nastojali riješiti ovo pitanje koje je nekako ostalo iznenadno u zraku prije tri mjeseca", kazao je premijer Andrej Plenković.
Izmjene Zakona predlažu se radi ispunjavanja uvjeta za ulazak Hrvatske u OECD vezano za ubrzanje kaznenog postupka i promjenu koncepta nezakonitih dokaza te provedbe presude Suda EU u predmetu HANN-INVEST i ostali, a vezano za ujednačavanje sudske prakse.
Ovim prijedlogom bi se kaznene postupke ubrzalo pojednostavljenjem postupanja pred optužnim vijećem na način da se sucu pojedincu daje ovlast predsjednika optužnog vijeća Ii optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova te propisivanjem da stranke više neće sudjelovati na sjednici optužnog vijeća kod ispitivanja optužnice.
Izmjenama ZKP-a ubrzavaju se kazneni postupci
"Time ćemo spriječiti ova znatna odugovlačenja nedolascima okrivljenika, branitelja na optužna vijeća i čestim odgađanjima", naveo je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Ivan Crnčec.
Nadalje, mijenja se koncept nezakonitih dokaza, čime se sudu daju veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava te se reducira broj nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme. Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanja dokaza neće biti moguće podnošenje žalbe.
Uspostavlja se i mehanizam proširenih sudskih vijeća u odnosu na izvanredne pravne lijekove, a radi otklanjanja nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije, pa će njihova uloga biti donošenje odluka onda kada službe za praćenje i proučavanje sudske prakse na Vrhovnom sudu ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda ili da praksa Vrhovnog suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena.
S obzirom da je praksa ukazala na nedostatke pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, predlaže se da u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku radi završetka radnog vremena ili u vrijeme blagdana ili neradnog dana, odluku donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza.
Prijedlog Zakona upućen je u ponovnu saborsku proceduru na donošenje po hitnom postupku. Zakon je već u listopadu prošao glasanje u Saboru, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković morao ga je povući i vratiti Vladi na ponovno upućivanje u proceduru jer je naknadno, već nakon završetka plenarne sjednice, ustanovljeno da nije izglasan s dovoljnih 76, već 75 glasova 'za' jer član vladajuće većine Željko Lacković (Nezavisni), nije glasao.
Pristupanje Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju
Vlada je na sjednici dala suglasnost Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za podnošenje pisma namjere za pristupanje Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI), što je, također, jedan od uvjeta za ulazak u OECD.
Globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju međunarodna je inicijativa osnovana za usmjeravanje odgovornog razvoja i upotrebe umjetne inteligencije na način koji poštuje ljudska prava i zajedničke demokratske vrijednosti svojih članova, a trenutno broji 44 zemlje članice. OECD i GPAI udružuju snage kako bi unaprijedili ambicioznu agendu za implementaciju sigurne, zaštićene i pouzdane umjetne inteligencije usmjerene na čovjeka.
Zemlje koje se žele pridružiti GPAI-u kao nove članice moraju se obvezati na plaćanje godišnje članarine u iznosu od 20.000 eura, a tri su uvjeta - pridržavanje zajedničkih vrijednosti koje se odražavaju u preporuci OECD-a, demonstracija proaktivne uloge u unapređenju odgovorne umjetne inteligencije utemeljene na ljudskim pravima, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini te dokazivanje sposobnosti nominiranja stručnjaka s dovoljnim znanjem o pitanjima vezanim za umjetnu inteligenciju radi informiranja rada integriranog partnerstva.