Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u četvrtak su, komentirajući paket antiinflacijskih mjera, kazali kako je Vlada morala reagirati ne bi li obuzdala inflaciju i sačuvala proračunsku stabilnost te da podržavaju nastojanja da se smanje inflatorni pritisci kroz zahvate na rashodovnoj strani proračuna i kroz zamrzavanje administrativnih cijena.
Naveli su kako je jasno da bez energenata nema ekonomske aktivnosti, a globalna se ekonomija suočava s vrlo ozbiljnim rizicima oko opskrbe energenata i gnojiva. Nedostatak 10 milijuna barela nafte na dan kroz godinu dana (pad opskrbe od 10 posto) rezultirao bi izraženim padom globalne ekonomske aktivnosti.
Situacija je, kako su kazali, znatno ozbiljnija nego što bi sugerirao letimičan pregled reakcija financijskih tržišta.
"Vlada je u ovim uvjetima morala reagirati ne bi li obuzdala inflaciju i sačuvala proračunsku stabilnost. Snažna domaća potražnja u Hrvatskoj, za razliku od većine ostatka euro područja, jedan je od izvora inflatornih pritisaka pa podržavamo nastojanja da se smanje ti pritisci prvenstveno kroz zahvate na rashodovnoj strani proračuna i kroz zamrzavanje administrativnih cijena", ističe se u komentaru HGK-a.
Navode kako je u kontekstu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit važno unutar nadolazećeg manevarskog okvira omogućiti privatnom sektoru kroz druge mehanizme nastavak djelovanja, ulaganja i inoviranja. U tom kontekstu HGK, kako su kazali, podržava i izradu nove industrijske strategije.
"HGK se snažno zalaže za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije i rast produktivnosti te usklađenje rasta plaća s rastom produktivnosti. Dobro postavljena industrijska strategija važna je za povećanje otpornosti hrvatske ekonomije i smanjenje inflatornih pritisaka", istaknuli su.
HUP vjeruje u određene efekte antiinflacijskih mjera
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su kazali kako vjeruju da će određenih efekata Vladinih antiinflacijskih mjera biti, no i upozorili da se njima ne smije oštetiti "najatraktivniji dio našeg gospodarstva".
"Mislimo da će se značajniji pomaci dogoditi u trenutku kada profunkcionira registar stanovništva i kada će oni koji najviše osjećaju posljedice inflacije dobiti izdašnije potpore, a oni kojima to ne treba neće ih dobivati, kako bi se na pravedan i pravilan način raspodijelilo ono što društvo može staviti na stol i pomoći onima kojima treba", istaknuo je predsjednik HUP-a Mislav Balković nakon sastanka Vlade sa socijalnim partnerima, na kojem su im predstavljene mjere.
Jedna od mjera odnosi se na oporezivanje ekstra profita, a Balković kaže da je HUP kao odgovoran socijalni partner apsolutno za to da se ne stvaraju profiti na "leđima" potrošača. "Pritom ovdje treba zaista vidjeti koje su to kompanije i zbog čega je profit eventualno veći. Treba uzeti normalizirane rezultate. Treba izdvojiti one prihode koji su se prevodili u profit radi prodaje imovine ili nekih drugih razloga. Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže, 'de facto' zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti", rekao je Balković, dodajući kako vjeruje da će tu Vlada imati "dobre i pametne načine da to kvalitetno riješi".
Ostale mjere koje su danas predstavljene, kako je kazao, vežu se za razgovor o plaćama, pri čemu je spomenuo i "ogroman porast" plaća u javnom sektoru te da je hrvatsko gospodarstvo drugo najskuplje po udjelu u BDP-u troška rada u javnom sektoru.
"Privatni sektor zaostaje 31 posto za prosječnom plaćom u javnom sektoru. Nezgodno je što se zapravo dvostruko brže povećavala plaća u razdoblju koje je iza nas u odnosu na povećanje produktivnosti. To apsolutno nije održivo i već vidimo u dijelu naših industrija kao što su metalopreređivačka i drvna da gubimo radna mjesta", upozorio je.
Rekao je i kako je hrvatski gospodarski rast u zadnje dvije godine dominantno potican investicijama u javnom sektoru i potrošnjom, a da će se usporavanje rasta dogoditi neovisno o Vladinim mjerama, uostalom da se ono već i sada vidi.
"Moramo biti razumni jer nam se čini važnijim održati zaposlenost i postojeće pozicije nego ići sa značajno brzim rastom plaća i troška rada koji produktivnost ne prati, jer će se u protivnom dio industrije u Hrvatskoj zatvoriti, a poslodavci će investirati negdje drugdje, što već sada vidimo, poručio je Balković.
HOK protiv teze da se paušalnim obrtima prikriva nesamostalna djelatnost
Upitan je li glavni motiv mjera usporavanje inflacije ili ipak konsolidacija proračuna koji je došao do "ruba", rekao je da je to pitanje za ministra financija.
"Iz mjera se vidi da je on donekle uravnotežen, da će jedan dio gubitka prihoda koji će se dogoditi u lokalnoj samoupravi biti nadomješten drugim prihodima, većim oporezivanjem kratkotrajne turističke rente i porezom na paušalne obrte, koji se također nešto povećava. Tako da se čini da je to jedan uravnotežen paket", rekao je.
Ono što je poslodavcima jako važno, istaknuo je Balković, je da se ne smanjuju sredstva ni iz europskih izvora ni iz proračuna za poticanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva te za digitalizaciju i nove tehnologije, "jer investicije koje činimo danas zapravo osiguravaju zaposlenost i veće plaće sutra". "Ako ih danas ne napravimo, sutra se nemamo čemu dobrom nadati", kazao je.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil izjavio je kako će dio mjera koje se tiču većeg oporezivanja određene skupine paušalnih obrtnika "kao takve morati prihvatiti", no da u HOK-u ne prihvaćaju teze da se paušalnim obrtima prikriva nesamostalna djelatnost. "To apsolutno ne stoji i neprihvatljivo je generalizirati i stavljati sve u isti koš", poručio je.