'Iznenađeni smo!'

PROČITAJTE PISMO kojim je Vlada odgovorila Reding

Slika nije dostupna
Europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding hrvatskoj je Vladi zbog spornog zakona kojim se regulira primjena europskog uhidbenog naloga poslala novo pismo. Vlada je na njega odmah odgovorila.

Vlada je odmah odgovorila na pismo europske povjerenice Viviane Reding u kojem je u srijedu najavila da će Europskoj komisiji predložiti moguće aktiviranje sankcija predviđenih člankom 39 iz pristupnog ugovora.

Naime, Reding je nezadovoljna planom Vlade da u roku dva tjedna pošalje u saborsku proceduru prijedlog izmjene odredbe kojom se europski uhidbeni nalozi primjenjuju samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine, da se one usvoje u parlamentu do kraja jesenskog zasjedanja, a da na snagu stupe 15. srpnja iduće godine.

>> Slučaj 'lex Perković': Reding hrvatskoj Vladi poslala novo pismo

U Vladi su ostali iznenađeni spominjanjem mogućnosti aktiviranja mjera. Smatraju da bi to došlo u obzir tek u slučaju da se radi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa. Naglasili su da Hrvatska izvršava europski uhidbeni nalog, a obvezala se uskladiti i Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Pismo ministra pravosuđa Orsata Miljenića prenosimo Vam u potpunosti:

"Poštovana potpredsjednice Reding,

zahvaljujem Vam na pismu od 4. rujna 2013. godine. Iznenađen sam Vašim najavama da dete predložiti Komisiji mogude aktiviranje zaštitnih mjera iz članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Najprije, da bi uopde došla u obzir primjena članka 39. Ugovora o pristupanju mora se raditi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.

U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava Europski uhidbeni nalog, ved je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem de se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim, ali i koje ste Vi od nas tražili.

Međutim, pored ovog postoji i jedno puno značajnije pitanje vezano uz najavu mogudnosti primjene članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, a tiče se različitog tretmana država članica u identičnim pravnim situacijama. Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39., identičan onom u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Obje zemlje, podsjedam, uvele su vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga 2004. godine. Republika Slovenija provela je usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Komisija je za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Republiku Hrvatsku, ali nije primijenila navedenu zaštitnu odredbu, iako se neusklađenost kod Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset godina.

Polazedi od načela jednakog pristupa državama članicama i vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine.

Zbog svega navedenog, žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji predložite razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima de to biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim.

Uz izraze poštovanja, Orsat Miljenić." 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook