Svaki mjesec hrvatski radnik pet posto svoje zarade daje za štednju u drugom mirovinskom stupu.
Ako bruto plaća iznosi 5000 kuna, 250 kuna na mjesec ide u drugi stup. U 40 godina rada uštedjet će oko 127 tisuća kuna. Ako bi nakon umirovljenja poživio još 20 godina, iz drugog stupa bi svaki mjesec za mirovinu dobivao 529 kuna.
"Za razliku od prvog mirovinskog stupa u ovom drugom mirovinskom stupu postoji pravo nasljeđivanja dakle osobe koje mene nasljeđuju imaju puno pravo na taj iznos sredstava", govori stručnjak za mirovinski sustav, Predrag Bejaković.
Iz SDP-a bi drugi stup ojačali tako da se izdvajanje za prvi mirovinski stup od 15 posto smanji za dva posto i toliko poveća davanje u drugi. Nastalu rupu u prvom stupu pokrili bi iz državnog proračuna.
"Na godišnjoj razini nešto preko dvije milijarde kuna. Ja mislim da država može osloboditi toliko novca svojim građanima jer to su novci građana", govori Goran Maras.
No iz državnog se proračuna već sada svake godine pokriva rupa od 17 milijardi kuna u prvom stupu. Iz stranke umirovljenika zato smatraju da se novac ne smije seliti iz prvog u drugi stup.
"Cijeli ovaj postupak je moguć samo ako se povećaju doprinosi i ako poslodavci na plaću počinju davati jedan dva posto za svoje radnike i njihove mirovine", govori predsjednik HSU-a, Silvano Hrelja.
Mirovinski fondovi žele da se davanje za drugi stup poveća na 10 posto bruto plaće. Investitor Nenad Bakić s druge strane ističe da bi mirovinski fondovi trebali bolje ulagati i više zaraditi jer sada čak tri četvrtine novca za mirovine ulažu u hrvatsku državu.
"Svi veliki mirovinski fondovi u svijetu većinu svojih ulaganja stavljaju u dionice jer se u njima gomila bogatstvo svijeta", govori Bakić.
Dio ekonomista ističe da je zasad jedino jednostavno rješenje za veće mirovine jače gospodarstvo, veće plaće i duži radni vijek.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr