Na početku sjednice premijer Andrej Plenković komentirao je aktualne događaje. Osvrnuo se na presudu Suda Europske unije u predmetu koji su pokrenuli slovenski i austrijski sudovi o izbjeglicama.
"Nadležna ministarstva su dobila zadaću da detaljno analiziraju sadržaj presuda. Pogrešna je interpretacija da su presude donesene protiv Hrvatske, jer ona nije bila stranka u postupku. To je očitovanje na presude austrijskih i slovenskih sudova. Želim reći da su u vrijeme od rujna 2015. do travnja 2016., u vrijeme velikog migrantskog vala, da su na osnovu humanitarnih razloga mnoge države članice preuzele odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Takav pristup je bio dominantan. Sud EU ne mijenja dosadašnju praksu postupanja Hrvatske prema izbjeglicama. Ne vjerujemo da će ona rezultirati velikim brojem vraćanja izbjeglica u Hrvatsku", poručio je Plenković.
Vlada u 2018. planira niži BDP i manji deficit proračuna
Vlada razmatra prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. godine.
"To su smjernice koje je pripremalo Ministarstvo financija u dogovoru s ostalim resorima. Posebno je važno da Hrvatska nastavlja sa smjerom i ciljevima ekonomske politike koje smo provodili: fiskalna konsolidacija koja neće narušiti temelje rasta. U 2017. očekuje se još manji deficit - 1,3 umjesto 1,6 koliko smo planirali. Vjerujemo da će rast iznositi 3,2 posto. Ambicija je da 2018. rast BDP-a bude 2,8 posto a deficit 0,8 posto", rekao je premijer.
Naveo je da će za provedbu mjera demografske politike biti osigurano 223 milijuna kuna, za umirovljenike dodatnih 1,35 milijarde kuna (indeksacija mirovina 2,1 posto iduće godine), dodatnih 500 milijuna kuna dobit će HZZO, a proračun predviđa i sva prava koja proizlaze iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja koji je u izradi i koji će biti usvojen na Vladi idućeg tjedna u Kninu. Sredstva su predviđena i za prvi dio troškova koji se odnose na nabavu novih borbenih zrakoplova.
"Odlučni smo u namjeri da osiguramo sposobnost obrane hrvatskog ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina. Vjerujem da na vrhu oko toga imamo čvrst konsenzus", rekao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da su iduće godine planirani proračunski prihodi od 127,9 milijardi kuna što je povećanja od 5,3 posto u odnosu na plan u 2017. godini. Najveći dio čine porezni prihodi od 74,6 milijardi kuna što je rast od 2,5 posto,a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je Marić. Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.
U 2018. rashodi iznose 132,9 milijardi kuna što je rast od 4,5 milijarde kuna. Kad je riječ o rashodovnoj strani proračuna koji se financiraju iz općih izvora, a to su oni koji stvaraju deficit, oni bilježe rast od 1,5 milijardi kuna, odnosno 1,4 posto, pojasnio je Marić.
Deficit je projiciran od 0,8 posto BDP-a, dok bi 2020. prema planu Vlade državne financije napokon trebale biti u plusu.
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić konstatirala je da se "ponovno nalazimo u dobrim vremenima".
"Prihodi se povećavaju, deficit se smanjuje, no opasnost je dobrih vremena da se napravi projekcija da će ona trajati dugo pa se zaboravi na potrebu štednje i racionalnog postupanja po resorima", istaknula je Dalić ustvrdivši da je javni dug i dalje još vrlo visok te da treba težiti tome da se Hrvatska makne s liste visoko zaduženih država.
"Moramo biti štedljivi i racionalni. U svakom od resora treba pregledavati svaku od stavaka, jesu li sredstava usmjerana na najpotrebniju svrhu i namjenu", istaknula je dodavši da resor koji ima smanjenje sredstava iduće godine je gospodarstvo jer se smanjuju sredstva za subvencioniranje brodogradnje.
Upozorila je da Hrvatska ima na raspolaganju 970 milijuna eura iz EU fondova za gospodarske aktivnosti.
"To je put za smanjivanje proračunske potrošnje", istaknula je.
Rastu kvote za uvoz radne snage
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o reviziji, nakon što je Europska komisija u lipnju prijavila Hrvatsku Sudu EU-a zbog nepotpunog prenošenja EU direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo.
Na sjednici je Vlada donijela odluku o povećanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u 2017.
Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, rekao je da je analizom tržišta došlo do potrebe za povećanjem zapošljavanja stranih radnika i to u sektoru graditeljstva.
"Bez toga ne bi se uspjele realizirati investicije u građevini. Radi se o povećanja na 2053 dozvole. Do sada su one praktički već konzumirane. Riječ je o zanimanjima kojih nema na hrvatskom tržištu rada - tesar, zidar, armirač i ostala zanimanja u samom sektoru graditeljstva", pojasnio je ministar Pavić.
Ministar Marko Pavić najavio je povećanje kvota prošlog tjedna u Dnevniku Nove TV kada je kazao da će Hrvatska za dvije tisuće dozvola povećati kvotu za uvoz radne snage u građevinarstvu za 2017. godinu.
Vlada je donijela odluku da će ubuduće za zapošljavanja u državnoj službi suglasnost davati Ministarstvo uprave a ne sama Vlada kao do sada.
Za rezidenciju u Londonu 1,345 milijuna funti
Vlada je dala suglasnost za jednokratnu isplatu dospjelog kredita HSBC Bank plc iz Londona, kojim je financirana kupnja rezidencije Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu. Rezidencija je kupljena za tri milijuna funti, no kako banka nije spremna dalje produživati ugovor o kreditu, Hrvatska bi trebala jednokratno platiti preostali iznos od 1,34 milijuna funti.
Na kraju sjednice premijer Plenković je izvijestio da će Hrvatska danas i formalno podnijeti ponudu kako bi bila jedna od kandidatkinja za domaćina Europske agencije za lijekove koja zbog Brexita seli iz Londona. U rad će danas biti puštena i posebna internet stranica te spot kako bi pokazali da smo ozbiljni kandidati, poručio je predsjednik Vlade.