Hrvatska je odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu osoba koje su masovno prešle njezinu granicu tijekom migracijske krize 2015./2016., odlučio je Sud Europske unije u Luksemburgu.
Sud Europske unije, naime, ocijenio je da je Hrvatska migrante koji su prelazili granicu između Hrvatske i Srbije tijekom izbjegličkog vala trebala tretirati kao osobe koje su nezakonito prešle vanjsku granicu Hrvatske (u smislu Uredbe Dublin III). Trebala ih je ili vratiti u Srbiju ili su pak te osobe u Hrvatskoj trebale zatražiti azil.
Umjesto toga, Hrvatska je osobama (u presudi se navodi primjer jednog sirijskog državljanina i dviju afganistanskih obitelji), iako nisu imali odgovarajuću vizu prilikom prelaska srpsko-hrvatske granice, organizirala prijevoz do hrvatsko-slovenske granice pomažući im da dođu do drugih država članica kako bi ondje podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Sirijac je podnio takav zahtjev u Sloveniji, a obitelji iz Afganistana u Austriji. No, Austrija i Slovenija smatrale su da je, s obzirom da su nezakonito ušli u Hrvatsku, prema Uredbi Dublin III, na hrvatskim tijelima da razmotre zahtjeve za međunarodnu zaštitu tih osoba. Te osobe pak same osporavaju takve odluke i smatraju da se njihov ulazak u Hrvatsku ne može smatrati nezakonitim i da slovenska i austrijska tijela moraju razmotriti njihove zahtjeve za azilom.
Zbog mnoštva takvih situacija Vrhovni sud Slovenije i Visoki upravni sud u Beču zatražili su od Suda u Luksemburgu mišljenje trebaju li ulazak dotičnih osoba smatrati zakonitim.
Ostojić: "Ako je Hrvatska pomagala nezakonite migracije, onda su to radile sve države na ruti"
Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova, presudu je komentirao na Facebooku, rekavši da je Hrvatska postupala humano i odgovorno u okolnostima u kojima se događala migracijska kriza.
"Migrantima su osigurani svi osnovni životni uvjeti i 24 satna zdravstvena skrb, kao i potpuni nadzor kretanja. Svi su imali pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj, odnosno mogućnost za podnošenjem zahtjeva za istu, što mogu potvrditi i sve međunarodne i civilne udruge koje su bile konstantno prisutne u prihvatnim kampovima, a nije ih bilo malo. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je Njemačka poslala otvoreni poziv migrantima, ali za njih nije organizirala prijevoz avionom. Isto tako, migranti su, kao što znamo, prvotno prelazili preko Mađarske u Austriju dok pravac nije preusmjeren", napisao je Ostojić, podsjećajući i na sporazum svih država na tzv. Balkanskoj ruti, poznat pod nazivom Junckerov plan te dodao da Hrvatska nije ništa radila na svoju ruku.
"Treba imati na umu i sigurnosni aspekt: u jednom danu je na granici znalo ući od 6.000 do u 10.000 migranata, a EU nije vodila računa o posljedicama za RH. Hrvatska nije ni u takvim okolnostima bježala od odgovornosti i vjerujem čvrsto da neće ni sada. No, mi smo već tada poslali jasnu poruku da Hrvatska NEĆE biti hot spot. Uveli smo svoj sustav registracije migranta koji je kasnije prepoznat kao efikasan i primijenjen i na čitavoj ruti, a potvrđeno je da je tim sustavom Hrvatska odradila veliki sigurnosni posao na ruti. Kompletan diplomatski zbor svih država EU posjetio je registracijski centar i odao priznanje Hrvatskoj. Ako je Hrvatska pomagala nezakonite migracije, onda su to radile sve države na toj ruti. Postupak utvrđivanja odgovorne države članice je propisan Uredbom što znači da je direktno primjenjiv u svim državama članicama jednakoznačno", napisao je Ostojić, dodajući da su razmjeri krize bili veliki te da niti jedna država na ruti nije primjenjivala Dublinsku uredbu pa tako ni Slovenija nije slala zahtjeve ni organizirane transfere za povrat.
"Do sada je u Hrvatsku vraćeno samo oko 750 osoba od preko pola milijuna migranata koji su kroz državu prošli, a treba imati na umu i da je tih dana usvojena i odluka o prihvatu do 1640 migranata po principu solidarnosti i da tu obavezu Hrvatska još nije do kraja realizirala", zaključio je Ostojić.
Cijelu odluku Suda pročitajte u nastavku:
