Iako u Hrvatskoj raste broj zaposlenih osoba s invaliditetom te ih je lani zaposleno 18,9 posto više u odnosu na 2022., pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić kaže da redovito dobiva njihove pritužbe zbog nejednakih uvjeta u odnosu na ostale kandidate prilikom natječaja za zapošljavanje.
Tijekom prošle godine, prema evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), zaposleno je ukupno 129.214 osoba, od kojih je 3645 osoba s invaliditetom. U odnosu na 2022., kada je zaposleno 3065 osoba s invaliditetom, to je povećanje za 18,9 posto. HZZ ima podatke i o zapošljavanju osoba s invaliditetom od 1. siječnja do 30. rujna 2024. godine, a prema kojima je zaposleno ukupno 102.825 osoba, od čega 3607 osoba s invaliditetom.
This browser does not support the video element.
"Porast broja zaposlenih osoba s invaliditetom je stalan, s druge strane povećava se i broj obveznika kvotnog zapošljavanja koje se može ispuniti zapošljavanjem osobe s invaliditetom, korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom i kombinacijom navedenih načina", objasnio je Jurišić kako u praksi funkcionira zakonska mjera prema kojoj poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika moraju zaposliti na primjereno mjesto određeni broj osoba s invaliditetom.
Jurišić: Zakonsko pravo prednosti pri zapošljavanju - na razini proklamiranog
Rekao je da svakog mjeseca Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) u prosjeku evidentira 10.029 poslodavca koji su dužni ispunjavati kvotnu obavezu zapošljavanja osoba s invaliditetom te da taj broj ukazuje na znatnije povećanje obveznika kvotnog zapošljavanja u odnosu na prethodne godine.
U prosincu 2023. godine ZOSI je evidentirao 9975 obveznika kvotnog zapošljavanja, od kojih je 2627 obveznika iz javnog sektora, 7260 obveznika iz privatnog sektora te 88 obveznika organizacija civilnog društva.
Pravobranitelj Jurišić pozdravio je pozitivne pomake, ali i upozorio da mu se redovito pritužuju osobe s invaliditetom zbog nejednakih uvjeta u odnosu na ostale kandidate prilikom provođenja natječajnog postupka za zapošljavanje u državnim i javnim službama i zbog nemogućnosti ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima sukladno važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
"Osobe s invaliditetom koje su se pritužile većinom iskazuju uvjerenje da je zapošljavanje u državnim i javnim službama netransparentno i da se pogoduje unaprijed poznatim kandidatima", rekao je Jurišić te ocijenio da je zakonsko pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima ostalo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegova ostvarenja u praksi.
Kao dobar primjer zapošljavanja osoba s invaliditetom istaknuo je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), gdje radi više od 750 osoba s invaliditetom, među kojima i njih više od 70 zaposlenih u posljednje dvije godine.
U Hrvatskoj svega šest posto osoba s invaliditetom ima visoku ili višu stručnu spremu
Kaže i da je jedan od problema pri zapošljavanju niska obrazovna struktura većine osoba s invaliditetom.
"Danas svega šest posto osoba s invaliditetom ima visoku ili višu stručnu spremu, više od polovice osoba s invaliditetom, njih 53 posto, nema završenu osnovnu školu ili ima osnovnoškolsko obrazovanje, dok 33 posto ima srednju stručnu spremu. Zbog svega toga jaz u zapošljavanju osoba s invaliditetom (engl. employment disability gap) u Hrvatskoj je među najlošijima u Europskoj uniji", upozorio je Jurišić.
"Razlika između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta rezultira u Hrvatskoj jazom u zapošljavanju osoba s invaliditetom od 39,2 posto u 2023., dok je prosjek za 27 država članica Europske unije 21,5 posto", naglasio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom te dodao da bi veću pozornost u obrazovnom sustavu trebalo od samih početaka usmjeriti na pripremu za buduće zanimanje te iznalaziti prilagodljive modele formalnog i neformalnog učenja, piše novinarka Hine Kristina Gaćarić.
Marijon (SUMSI): Poslodavci i dalje "pristupaju karitativno"
Predsjednik Saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) Denis Marijon kaže da je situacija zapošljavanja osoba s invaliditetom značajno bolja od kada postoji ZOSI, ali da i dalje ima dosta prostora za napredak.
Marijon kaže da poslodavci i dalje pristupaju zapošljavanju osoba s invaliditetom "karitativno". "Većina poslodavaca nije svjesna da zahvaljujući napretku tehnologije osobe s invaliditetom mogu raditi mnoge poslove koje prije nisu mogle", kaže Marijon.
Kako bi se percepcija zapošljavanja osoba s invaliditetom promijenila, SUMSI organizira radionice s ciljem educiranja poslodavaca i osoba s invaliditetom o mogućnostima, pravima i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Tako će se u prosincu održati program ''Zajedno kroz izazove'' uz individualne i grupne online radionice namijenjene zainteresiranima iz cijele Hrvatske. Na njima će se razgovarati o izazovima rada osoba s invaliditetom kao radnicima i o mogućnostima prilagodbe radnog mjesta zaposlenicima kako bi što bolje iskoristili svoje potencijale.