Više Hrvata živi u dijaspori nego u Hrvatskoj, ali oni su se odlučili vratiti: "Uvijek sam imala nadu doći doma"

Trenutačno izvan Hrvatske živi pet milijuna Hrvata, a u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna Hrvata. Demografija je bila glavna tema prve nacionalne konferencije pod nazivom "Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj" koju je upriličilo Ministarstvo demografije.

Cilj konferencije je motivirati naše iseljenike na povratak u Hrvatsku, a na nju je došla i Anica, koja je do prije tri mjeseca živjela u Kanadi. Ona zna zbog čega se vratila kući.

"Zbog Ljubavi. Uvijek sam imala nadu vratiti se doma u Hrvatsku, ali mislila sam da će to biti kad odem u mirovinu. Zbog muža sam se vratila ranije i drago mi je da sam se vratila", ispričala je reporteru Dnevnika Nove TV Tinu Kovačiću.

Najveći odlazak Hrvata dogodio se ulaskom u Europsku uniju 2013. godine. Zatim je još jedan val iseljavanja uslijedio za vrijeme globalne krize.

Željko se iz Austrije vratio u Hrvatsku, osnovao IT tvrtku u kojoj radi 130 radnika i već sedam godina radnici nikamo ne odlaze. U Austriji je izučio kako se treba ponašati prema radnicima.

"Tajna je u tome da dajemo taj stvarni, iskreni osjećaj da nam je stalo do ljudi. Shvaćamo i različite karaktere i godišta i spolove. Imamo jako dobar osjećaj za obiteljski život. Povjerenje, vjerujemo ljudima. Nema potrebe za strogim kontrolama", objasnio je.

Zbog ljubavi prema Hrvatskoj došla iz Paragvaja

Konferencija, i to prva takva u Hrvatskoj, održana je u Slavoniji, koja je proteklih godina bila simbol upravo za odlaske mladih. Na njoj je bila i Mariana Glavinich Luraschi, povratnica iz Paragvaja koja se odlučila na život u Splitu.

"Došla sam zbog ljubavi prema državi. Djed i baka su bili Hrvati koji su otišli u Paragvaj tako da je otac u kući uvijek pričao o Hrvatskoj i zato sam odlučila doći učiti jezik, a onda sam zaključila da mi je tu predivno i odlučila sam ostati", rekla je u razgovoru s Kovačićem.

Ovdje joj, kaže, nedostaje obitelj koja je u Paragvaju, a bilo joj je teško i pronaći prvi posao.

"Ja sam arhitektica tako da sam mislila da će biti malo teže pronaći posao. Ne zbog birokracije, nego zbog znanja: pričala sam engleski, ali hrvatski nisam pa je tu bilo teško", napomenula je te dodala da je zadovoljna plaćom.

"Stvarno su i kolege i šefovi predobri prema meni", zaključila je.