Koliko je stabilan i siguran bankarski sustav u ovom trenutku zbog situacije oko Agrokora?
Bankarski sustav je za sve rizike koje mi prepoznajemo stabilan. I prema svim rizicima koje smo mi prepoznali bankarski sustav u cjelini može izdržati aktivaciju, čak bi rekli do najveće razine koju smo mogli predvidjeti.
Koja je to najveća razina?
Najveća razina je 100 posto otpisa.
Ne postoji mogućnost da ni jedna banka ne završi u stečaju?
Ja sam rekao bankarski sustav. Nisam rekao niti jedna banka.
Ali ima li banaka koje su u ovome trenutku ipak u opasnosti?
Postoje scenariji po kojima bi pojedine banke imale problema s ispunjavanjem svih regulatornih zahtjeva.
Što znači da bi im dioničari trebali dokapitalizirati?
Da bi im trebala dokapitalizacija kako bi mogli nastaviti s poslovanjem ili alternativno bi trebali naći drugi način kako izaći s tržišta.
Kako su se oni doveli u tu situaciju? Gdje je bila ta pomama za izdavanjem kredita, a znali su bilance u ovom slučaju tvrtke o kojoj govorimo?
A svi bankari se obično dovedu u tešku situaciju na isti način, a to je da preuzmu previše rizika. Više nego što banka može podnijeti. Koji su razlozi za to? Zato su razlozi obično prihod.
Odredbom o tome, koja je dio hrvatskog pravnog propisa, da ste praktički do 25% limitirali bankama da budu izloženi riziku, spram jedne banke, praktički ste spasili bankarski sustav, ako sam shvatio.
Mi smo se vrlo koncentrirano bavili time da banke ne krše taj propis.
Kada vam se počela paliti lampica, crvena, da se nešto događa?
Mi smo supervizori, nama su sve crvene lampice uvijek upaljene.
Ali u ovom slučaju, u slučaju tvrtke Agrokor, kada je to bilo? Prije par mjeseci, prije dva tjedna... Kada ste shvatili da bi moglo biti problema?
Crvena lampica je uvijek gorila.
Uvijek?
Uvijek.
U ovome trenutku, prijepor su mjenice. Dobavljači tvrde; mi smo dobili mjenice za robu koju smo isporučili Agrokoru, otišli smo u banku, dobili smo novac, smatrali smo da je posao završen. Sada banke žele tu mjenicu naplatiti od nas, a ne od Agrokora jer tamo nema novaca. Oni ne žele da dva puta istu mjenicu plate.
Pa kao što rekoh, mjenica je instument koji je više-manje nepromijenjen od 13. st, bilo bi stvarno jako čudno da stručnjaci u financijama ne poznaju njegove karakteristike.
Stručnjaci u financijama dobavljača ili banaka?
I jedni i drugi.
Hoćete reći da zapravo to love u mutnom? I jedni i drugi?
Neću ništa reći, ja samo kažem da je to vrlo stari instrument, jako tradicionalan i on bi već, kako bi rekao, bio na zalasku koliko je tradicionalan i sve njegove karakteristike su poznate i moraju biti poznate financijskim rukovoditeljima firmi i banaka.
Pa banke su vrlo dobro znale financijsko stanje svakog od dobavljača, znale su financijsko stanje Agrokora, dobavljači su znali stanje u Agrokoru, svi su sve znali.
Svi su sve znali.
I šta onda se sad ovdje radi igrokaz?
To ne znam reći.
Da li vi procjenjujete da će sad u ovoj situaciji, vrlo vjerojatno, zbog tih mjenica, neke procjene govore o 6 milijardi kuna, da će se dio toga otpisivati ili da će dio toga banke morati otpisati.
Banke će morati definirati strategiju koja im je optimalna sa stajališta naplate. I obično je u toj strategiji važno voditi računa i o interesima dužnika. Jer ako dužnika tražiš da plati ono što on ne može platiti, neće dobro završiti ni za koga.
Tko će onda tu najgore proći? Banke ili dobavljači?
To je stvar pregovora.
Po vašoj procjeni iz dosadašnjeg iskustva?
Ne bih pogađao.
Pa onda su banke loše radile, imale su dobro skenirano financijsko stanje svake tvrtke.
Neki od njih će zbog toga razgovarati s nama, a ostali će imati vjerojatno vrlo zanimljive razgovore sa svojim nadzornim odborima.
A da li će netko imati razgovore sa represivnim aparatima Republike Hrvatske?
Po postojećim propisima, ne. Naravno, uvijek postoji mogućnost da postoji neko kazneno djelo koje se ne vidi na prvi pogled.
Hvala vam puno!