Predložene izmjene predstavio je ministar obrazovanja Željko Jovanović, ističući kako se tim zakonskim izmjenama Hrvatska želi približiti ciljevima Europske unije da 95 posto djece bude uključeno u sustav predškolskog obrazovanja.
"Zakon je u cilju osiguranja bolje budućnosti za svu djecu u Hrvatskoj", poručio je Jovanović, naglasivši da cjeloživotno učenje počinje već u jaslicama, te napomenuvši da je u programe predškolskog obrazovanja, odnosno vrtiće, do sada bilo uključeno oko 40 tisuća djece.
Do sada je program predškole bio neobavezan i iznosio je minimalno 150 do 250 sati godišnje, a predloženim izmjenama postaje obavezan i produžuje se na tri sata dnevno, odnosno 550 sati godišnje.
Program predškole provodit će se i dalje u dječjim vrtićima, a tamo gdje nema vrtića, u osnovnim školama. S djecom će raditi odgajatelji predškolske djece, a ako nema odgajatelja, učitelji razredne nastave, odnosno magistri primarnog obrazovanja.
Troškove i dalje snose jedinice lokalne i područne samouprave, a država ih iz proračuna sufinancira s 20 kuna po djetetu mjesečno. Ove godine to je u proračunu iznosilo oko 2,7 milijuna kuna, dok se za iduću godinu predviđa oko tri milijuna kuna.
Program bi trebao krenuti od iduće jeseni, do kada se ministarstvo obvezalo donijeti program i kurikulum predškolskog odgoja.
Zakonskim izmjenama predlaže se i zabrana rada u dječjim vrtićima osobama koje su prekršajno kažnjene za nasilničko ponašanje u obitelji, kao i osobama kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
>> Ministar Jovanović: Od iduće godine obvezno devetogodišnje školovanje
Ministar Jovanović naglasio je kako za lokalne jedinice nema bojazni hoće li imati dovoljno sredstava za financiranje predškolskog programa, ističući da su za iduću godinu, kada se i ne očekuje veći dodatni broj djece uključene u programe, za tu namjenu osigurana sredstva u državnom proračunu.
Takvo je ministrovo obrazloženje Ivan Šuker (HDZ) ocijenio paušalnim, upozorivši da se zakoni ne mogu niti smiju donositi bez, za njihovu primjenu, osiguranih sredstava.
"Ako niste decentralizirali sredstva onda iz morate osigurati u proračunu, ne možete donositi zakon za koji niste osigurali sredstva", poručio je ministru, upitavši ga kako misli lokalnim jedinicama nametnuti plaćanje predškole.
Josip Borić (HDZ) je Jovanoviću, za kojega je rekao da će ostati poznat po tome što je školskim učiteljima uzeo dvije plaće, zamjerio i da je pristao da proračun njegova ministarstva za iduću godinu bude manji za 270 milijuna kuna.
"Postoji izreka 'koliko para toliko muzike", rekao je Borić, upitavši ministra tko će platiti ono što predviđa njegov zakon.
Jovanović je odbacio oporbene prigovore, istaknuvši kako je Ministarstvo za 2013. godinu osiguralo dovoljno novca za sve programe, pa i za sufinanciranje programa predškole.
O predloženim zakonskim izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
Ivanka Roksandić izazvala je brojen reakcije svojih kolega iz saborskih klupa. Rasprava se uglavnom ticala troškova koje će roditelji imati prilikom prijevoza djece ustanove, bilo škole ili vrtiće, te materijalnih potrepština i financija potrebnih za funkcioniranje predškolskog odgoja
HDZ-ov Ivan Šuker rekao je kako nije uopće upitno bi lio trebalo uvesti predškolsko obrazovanje već da se kao glavni problem ističe nedovoljno definiranje financijskog aspekta ove izmjene Zakona.
Neki zastupnici kao problematičnu točko vide činjenicu da djeca danas u prvi dan škole moraju doći sa znanjem osova čitanja i pisanja. Nekada se sve to učilo tek u školi, a danas dijete koje u školu dođe, a da ne zna čitati, ima velikih problema.
>> Kakvo nam iznenađenje sprema Linić?
Sabor će kasnije raspraviti prijedlog rebalansa državnog proračuna, kojim se planira porast proračunskih prihoda za 1,4 milijarde kuna, a rashoda za 1,5 milijardi kuna. Proračunski deficit time će se povećati za 100 milijuna kuna i iznosit će oko 10 milijardi kuna ili 3 posto BDP-a. Vlada ističe da je, unatoč proboju na rashodnoj strani, deficit ostao u okviru planiranog zbog porasta prihoda.
Najviše novca u novom proračunu dobit će Ministarstvo gospodarstva te poduzetništva i obrta. Oni bi trebali ostvariti vladinu optimističnu projekciju o rastu BDP-a. No, na drastičnu štednju, sljedeće godine morat će ministar Tihomir Jakovina. Manje novca ići će i ministarstvu unutarnjih poslova. Proračun će im biti manji za 380 milijuna kuna.
Dobitaš je Ministarstvo poduzetništva i obrta čiji je proračun porastao za 350 milijuna kuna, ali i Ministarstvo gospodarstva čiji će proračun iznositi 2 milijarde i 100 milijuna kuna.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook