Suspenzija je bila jedino rješenje kako ne bi došlo do nepopravljivih posljedica, poručuje predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
"Da bi se izbjegle teške nepopravljive posljedice koje bi se mogle dogoditi ako bi sud počeo raditi s 1. siječnja, a Ustavni sud kasnije utvrdio da to riješenje nije u skladu s Ustavom. Da bi se to izbjeglo Ustavni sud je donio tu privremenu odluku o suspenziji", objašnjava Šeparović.
Suspenzija traje dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku je li osnivanjem Visokog kaznenog suda narušen ustavni položaj Vrhovnog suda kao najvišeg u državi.
"To ćemo nastojati riješiti u razumnom roku od nekoliko mjeseci", uvjeren je Šeparović. Na čekanju je i 11 sudaca koji su izabrani u novi sud. "Prisega je odgođena, oni ostaju i dalje su suci na dosadašnjim sudovima", napominje Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća.
Ivan Turudić kojem je povjereno osnivanje Visokog kazenenog suda danas ne želi komentarati. No zato u SDP-u, čiji je zahtjev za ocjenom ustavnosti rezultirao ovakvom odlukom-zadovoljni.
"Ustavni sud je donio jedinu moguću odluku da zaštiti pravni poredak od odluka ove Vlade koja ga je pokušala ugroziti jer je nezapamćen presedan da se Vrhovni kazneni sud pokuša zaobići", poručuje predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković misli suprotno. Napominje kako je teoretski moguće da Ustavni sud ukine Visoki kazneni sud.
"Pa vidjet ćemo da li će do toga doći i koji će biti argumenti, ali mislim da smo upravo ovakvom organizacijom pravosuđa omogućili da Vrhovni sud i u građanskim i u kaznenim ujednačava sudsku praksu i ispunjava ovlasti koje mu je dao Ustav", ističe ministar Bošnjaković.
Sudac Šeparović kaže da je ukidanje Visokog kaznenog suda u domeni Sabora i samo ga Sabor može ukinuti promjenom zakona, no moguć je ovaj scenarij. "Ukoliko bi se s hipotetske strane utvrdilo da to nije u skladu s Ustavom, onda bi Ustavni sud naložio zakonodavcu da uredi drugačije odnos između Visokog kaznenog suda i Vrhovnog suda".
Ideja je da Visoki kazneni sud odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima i tako rastereti Vrhovni sud.
"Imamo u kaznenoj grani sudovanja potrebu da Vrhovni sud ne bude žalbeni sud, već da se osigura da to bude treća instanca, a s druge strane imamo realnost da daleko više predmeta imamo na građanskom odjelu Vrhovnog suda", kaže Milković.
Vrhovni sud je na kraju prošle godine imao 14.219 neriješenih građanskih predmeta, a 707 kaznenih, pa i uz Visoki kazneni, Vrhovni sud će i dalje biti zatrpan - građanskim predmetima.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr