Muke po građane koji su imali kredite u švicarskim francima počele su početkom 2010. godine, kad je tečaj švicarskog franka počeo neprestano rasti, a rate su im porasle i za nekoliko stotina kuna.
>> Presuda za 'švicarac': Građani dobili povijesnu parnicu protiv banaka!
Oko 16 posto građana, kojima je život doslovce diktirao tečaj franka bili su na rubu bankrota, a kako nisu imali adekvatnu pravnu zaštitu, banke su, kako je ispalo koristile tu situaciju. Naime, još sredinom 2011. godine sudska vještakinja za financije i bankarstvo, Marija Duljković, istaknula je kako u dvostranim ugovorima koji se potpisuju banke su kamatni i tečajni rizik prebacile na građane. Ocijenila je kako su za propust u pomanjkanju pravne zaštite krivi Ministarstvo financija i HNB.
Građani su dovedeni na rub bankrota, a mnogi su i bankrotirali i sve to dovelo je do pokretanja tužbe, koja je današnjom presudom dobila svoj epilog, a sve je počela udruga Franak, u kojoj su se okupili građani, koji imaju kredite u švicarskim francima i koja je tužbu pokrenula preko udruge Potrošač. Podsjetimo još jednom tko su i što je njihov cilj.
Udruga franak je udruga korisnika kredita poslovnih banaka u Hrvatskoj s valutnom klauzulom i/ili promjenjivom kamatnom stopom. Udruga franak je osnovana radi promicanja, unaprijeđenja i ostvarivanja prava korisnika kredita kod poslovnih banaka u skladu sa pravnom regulativom Republike Hrvatske, te pravnom stečevinom EU.
TKO SU?
Grupa građana koji su se našli putem Interneta i odlučili nešto napraviti kako bi poboljšali svoj položaj (i položaj budućih korisnika bankarskih usluga) prema bankama. Udruga Franak djeluje kao neprofitna, nevladina i nestranačka udruga građana.
ŠTO SU?
Ekonomisti, električari, informatičari, komercijalisti, liječnici, matematičari, medicinske sestre, odgajatelji, politolozi, pravnici, psiholozi, sociolozi, trgovci, učitelji, umjetnici, vatrogasci, zaposleni, nezaposleni, studenti, umirovljenici…
ŠTO TRAŽE?
Traže da im se rate kredita, u eurima ili švicarskim francima, dovedu u razume mjere shodno gospodarskoj situaciji u zemlji i shodno pravnoj regulativi RH. Traže da banke u Hrvatskoj počnu djelovati društveno odgovornije nego što to čine sada.
ŠTO NE TRAŽE?
Ne traže spas iz državnog proračuna, ali isto tako ne traže i da se na teret poreznih obveznika osiguravaju dodatni bankarski ekstraprofiti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook