'Naravno da nas je slovenska blokada usporila. To nije dobro, to je presedan u pregovorima između EU-a i neke buduće članice', rekao je Sanader na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je bio na predavanju Josepha Daula, predsjednika Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.
>> 'Blokada Hrvatske mogla bi biti korisna'
>> 'Slovenija u blokadi Hrvatske ima saveznike'
Hrvatski premijer ipak vjeruje da će se blokada riješiti idućih 'tjedana i mjeseci' i da će Hrvatska ostvariti zadani cilj - dovršiti pristupne pregovore 2009. godine Hrvatski premijer ipak vjeruje da će se blokada riješiti idućih 'tjedana i mjeseci' i da će Hrvatska ostvariti zadani cilj - dovršiti pristupne pregovore 2009. godine. Sanader je dodao da službeni Zagreb i dalje ustrajava da se granični spor riješi na Međunarodnome sudu pravde u Den Haagu, o čemu se svojedobno dogovorio s bivšim slovenskim premijerom Janezom Janšom, što su poduprle oporbe obiju zemalja. No, ne možemo prihvatiti odricanje od naših pregovaračkih dokumenata, istaknuo je hrvatski premijer.
Slovenija je zatražila da se Hrvatska u pristupnoj dokumentaciji i mogućem arbitražnom postupku ne koristi dokumentima koji navodno prejudiciraju granicu dviju zemalja. Obraćajući se Daulu, francuskom zastupniku u Europskome parlamentu, Sanader je zahvalio francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju, koji je predsjedao Europskim vijećem kada je prošlog mjeseca postignut dogovor da će se u ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji ugraditi kompromis koji je Unija ponudila Irskoj. 'To znači da bi u ugovoru bilo ono što EU nudi Irskoj, što pak jamči da ne bi bile dvije odvojene ratifikacije i da bi ishod pristupnih pregovora sigurno bio ulazak u EU', istaknuo je Sanader.
Na zadnjem sastanku na vrhu Unije pronađeno je kompromisno rješenje koje uključuje da će Irska do kraja listopada ove godine raspisati novi referendum, a zauzvrat će dobiti pravno obvezujuća jamstva za ona pitanja koja su zabrinjavala irske građane, a koja će naknadno biti uključena u pristupni ugovor s Hrvatskom. Prema analizama provedenim u Irskoj nakon referenduma, birači su odbili Lisabonski ugovor zbog pitanja tradicionalne irske vojne neutralnosti, zabrinutosti zbog širenja ovlasti Bruxellesa na nacionalnu jurisdikciju te zbog prava na zaštitu nerođene djece, spornog.