Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja ocijenio je kako je dopunsko zdravstveno osiguranje koje pokriva sve participacije, dobar institut u zdravstvenoj reformi. Dodao je međutim da se zamka krije u tome što će onaj tko ne bude sklopio policu dopunskog zdravstvenog osiguranja biti izložen velikim troškovima.
>> Zdravstvena reforma ne smije opterećivati prosječne plaće
HSU-u stoga predstoji veliki zadatak da animira sve umirovljenike koji su iznad imovinskog cenzusa koji pokriva država, da sklope policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer je jedino to "'sigurač' koji ih štiti od neplaniranih troškova.
'Poštujemo socijalni pristup koji je Vlada imala kada je predložila uvođenje doprinosa na mirovine, no iz principijelnih razloga ćemo biti suzdržani prilikom donošenja Zakona o doprinosima', ustvrdio je Hrelja.
Peter Brinar iz HSU-a je rekao kako dosadašnje zdravstvene reforme nisu imale uspjeha jer su bile parcijalne i nisu zahvatile tri glavna segmenta: financije, organizaciju i tehnologiju.
Nova reforma nije potpuno strukturalna i cjelovita, jer ne definira bitne promjene u sva tri segmenta, rekao je Brinar dodajući, međutim, kako reformu podržava, jer su godišnji financijski gubitci u zdravstvu, koji su iznosili od 2,5 milijarde do 4,4 milijarde kuna, kroz 15 godina, bili dalje neodrživi.
'Nismo primjetili da se u novoj zdravstvenoj reformi definira sadržaj bazičnog zdravstvenog paketa. Tek kad se to definira može se ići na različite oblike dopunskog zdravstvenog osiguranja, koje ne može biti obvezno, mišljenja je Brinar.