Novci na računu banaka ili investirani u plemenite metale i smješteni u sefove banaka? Mišljenja su različita , ali sudeći prema trenutnoj bankarskoj situaciji , a za razliku od depozita koji su kod nas ograničeni na 100.000, odnosno 130.000 eura, zlato i srebro u sefovima banaka sigurni su.
"Inflacija je trenutno najviša u posljednjih nekoliko desetljeća u razvijenom svijetu i za sada nema naznaka da bi se mogla stabilizirati. Ne očekujem da će to biti inflacija kao što je bila u 80-im godinama u Jugoslaviji no čak sedam do 10 puta godišnje je dosta visoka inflacija i tim tempom životna ušteđevina svih onih koji kapital čuvaju u eurima ili u kunama za desetak godina će vrijediti gotovo pa duplo manje. I zbog toga ne treba iznenaditi povećani interes građana za ulaganjem u nekretnine, zlato i sve ostale fizičke oblike imovine", rekao je za emisiju Informer Josip Kokanović, stručnjak za srebro i zlato
U posljednje tri godine, a zahvaljujući medicinskoj i financijskoj krizi građani se sve više okreću investiranju u plemenite metale pa se tako cijena unce srebra kretala stabilno od 2020. godine i iznosi 23 eura, 2021. godine zadržala je istu cijenu, a ove godine je njena trenutna cijena 22 eura.
Usporedbe radi, cijena unce zlata je u 2020. godine dosegla čak 1718 eura, u 2021. 1648 eura, dok je u 2022. godini suočena s inflacijom i ratom u Ukrajini potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima višestruko narasla te se trenutno bilježi rast na čak 1730 eura što je preračunato u kune 12.660 kuna.
"Uvijek kada se radi o nekakvoj nesigurnosti cijena zlata ima tendenciju rasta jer ulagači diljem svijeta u takvim trenucima shvate da je kapital u digitalnom obliku nije siguran kao što se na prvi pogled čini, a zlato je uvijek kroz povijest služilo kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima", dodaje Kokanović.
No treba reći da se cijena unce zlata mijena i do pet puta na dan, a na što utječe rat u Ukrajini jer su upravo Ukrajina i Rusija bogate metalima.
Sada će Rusi vjerojatno na jako dugi niz godina probati što više se maknuti od američkog dolara i htjet će imati kapital u nekom drugom obliku. S obzirom na to da je dolar najsigurnija i najstabilnija papirna valuta, ne preostaje im ništa drugo nego kapital stavljati u zlato.
Rusi su već godinama kupovali enormne količine zlata. Njihova centralna banka je čuvala njihove devizne rezerve djelomično u obliku zlatnih poluga i vjerojatno će u idućim godinama povećati količinu zlatnih poluga.
Postoje i neke druge zemlje koje također nemaju bajne odnose s Amerikom. Nastavit će kupovati velike količine zlata što će biti još jedan dodatan faktor koji će utjecati na porast cijene tog žutog plemenitog metala.
Kokanović ističe da su se i Hrvati odlučili dio svog imetka zaštititi investicijskim ulaganjem u ove plemenite metale. U posljednjih nekoliko tjedana zabilježena je kupnja zlata u iznosu od oko 100 milijuna kuna i nema naznake da interes posustaje.
Odlučite li se na ovakvu vrstu investicijskog ulaganja sigurnije je kupovati u obliku pločica u odnosu na nakit.
U što ulagati srebro ili zlato?
"Srebro je plemeniti metal koji prati cijenu zlata s time da ima veće amplitude kretanja cijena. Što znači da ako se očekuje porast cijene zlata od recimo 10 ili 20 posto, sasvim je realno da u tom istom periodu cijena srebra poraste za 30 do 40 posto. Isto vrijedi i kada cijena pada. Dugoročno gledajući, cijena srebra bi trebala porasti više nego što će porasti cijena zlata jer se puno veća količina srebra koristi u industriji za razliku od zlata", dodaje Kokanović
Treba znati i da kod ulaganja u investicijsko srebro niste oslobođeni plaćanja PDV-a, za razliku od zlata.
"U startu se prođe malo nepovoljnije pri ulaganju u srebro, no na jako dugi period recimo od 10 do 15 godina svejedno bi se srebro trebalo više isplatiti nego ulaganje u zlato", zaključuje Kokanović.
Investicijsko ulaganje dolazi u rasponu svih veličina za ove plemenite metale, čime na tržištu postoji mogućnost ulaganja za svakoga, bez obzira na platežnu moć.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!