Europska komisija želi ukinuti pomicanje sata, ali prepušta članicama odluku hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Kada bismo ostali na ljetnom računanju vremena, dakle onom kakvo imamo trenutačno, u prosincu bi, prema podacima zagrebačke zvjezdarnice sunce izlazilo tek oko 8:30. Zalazak sunca bio bi iza 17 sati, i naravno, što se prosinac odmiče kraju i dan bi trajao duže.
Ako bismo se odlučili za zimsko vrijeme, sunce bi u lipnju izašlo već iza 4 ujutro, a zašlo nešto prije 20 sati.
Da žele ukidanje pomicanja sata, Europljani su se izjasnili u javnom savjetovanju. I to njih 84 posto više ne želi takvu praksu jer smatraju da bi od toga sada imaju samo negativne posljedice.
Kao jedan od glavnih razloga za ukidanje pomicanja sata ispitanici su naveli povećan broj prometnih nesreća, loš utjecaj na zdravlje, prilagođavanje organizma na promjene svakih šest mjeseci, ali i uštede energije.
U EU postoje tri vremenske zone
Energija je bila ključni argument za uvođenje ovih mjena, ali još iz doba prvog svjetskog rata. Kazaljke su se pomicale kako bi se uštedjelo ugljen za proizvodnju struje. Datumi na koje se to radilo nisu bili isti u svakoj zemlji, pa je to izazvalo niz problema u gospodarstvu, posebno u sektorima energetike i prometa. Došlo je do usklađenog datuma, da bi se sada u konačnici pomicanje sata u potpunosti ukinulo.
U Europskoj uniji, trenutačno su tri vremenske zone. Zapadno-europsko vrijeme imaju stanovnici Irske, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva. Srednjoeuropsko vrijeme je u 17 država članica, a istočno-europsko imaju Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska.
Države članice koje odluče zadržati trajno ljetno računanje vremena automatski će se prebaciti u sljedeću vremensku zonu, što bi značilo standardno vrijeme plus još jedan sat.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr