''Zaokruživanje i rast cijena nisu izravni produkt konverzije kune u euro, već sve to dolazi tijekom rapidnog povećanja cijena energenata, najma poslovnog prostora, ulaznih troškova nabave, komunalnih davanja ali i težnjom povećanja plaća vlastitim djelatnicima'', tvrde iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) u svojem priopćenju.
Napominju da je Vlada nakon svih dodatnih troškova za poduzetnike uzrokovanih povećanom inflacijom odlučila baš u ovo vrijeme uvesti euro i dodatno povećati inflaciju, iako je iz primjera drugih država koje su učinile isto mogla to predvidjeti. S povećanjem inflacije, zaključuju, došlo je i do porasta troškova svim poduzetnicima, samo kako bi im na kraju mogla zabraniti određivanje cijena vlastitih proizvoda i usluga.
''To nije oličenje demokracije, nego socijalizma i diktature'', poručuju iz UGP-a i dodaju da su upoznati s nekoliko slučajeva u kojima su poduzetnicima cijene režija uvećane i za 600 posto, s tim da neki računi pristižu tek sada, odnosno nakon 1. siječnja zbog čega velik broj obrtnika i poduzetnika do sada nije imao potrebu povećati svoje cijene.
''Osim cijene režija, izraziti porast cijena bilježimo i u slučaju nabavnih materijala. Osim toga, razlog za odgađanje povećanja cijena bila je subvencija koja je zasigurno omogućila normalnije uvjete za poslovanje poduzetnika i obrtnika, no ona je na snazi tek od 1. listopada. Prema tome, ako se poduzetnike kazni za svako povećanje cijena koje inspekcija proglasi neopravdanim, za što nema nikakvih odredbi, neće moći formirati cijene niti da pokriju vlastite troškove, što znači da ih se izravno tjera u gubitke. Iz svega možemo zaključiti kako svako podizanje cijena koje omogućuje i minimalni oblik zarade može biti kažnjeno'', tvrde u UGP-u.
''Pozivamo Vladu da posjeti svakoga od nas''
Također je zabilježeno, tvrde, i da inspekcija u jednom tjednu posjećuje isti lokal čak pet puta, i sve to s ciljem pronalaska bilo kakve naznake za pisanjem kazne: ''Velik broj obrtnika i poduzetnika pripremio je i sve dokaze za opravdano povećanje cijena, no takvo što izgleda ne postoji te se svaka promjena od svega nekoliko centi smatra neopravdanom. Pozivamo Vladu da sama posjeti svakog malog i srednjeg poduzetnika ili obrtnika te se sama uvjeri u to postoji li mogućnost da prežive bez gubitaka kada usporede cijene nabavnih materijala, režija i sličnog s dobitkom''.
Iz UGP-a, koji govore ne o poskupljenjima, nego o ''ažuriranju cijena'' tvrde da je jedan od razloga ''svakako povećanje bruto osnovice plaće od 1. siječnja 2023. jer u privatnom sektoru svatko mora svojim radom zaraditi dovoljno kako bi pokrio trošak plaće i ostale ulazne troškove te prema tome i formirati cijenu koja će biti u skladu sa svim izdatcima''.
Poduzetnici stenju pod kaznama
''Bilježimo na desetke tvrtki dnevno koje nam se javljaju za pomoć zbog dobivenih kazni koje ne mogu platiti ako nastave poslovati po starim cijenama, to jest cijenama prije rekordno visoke inflacije. Poduzetnici mogu i moraju sami moći određivati cijene vlastitih proizvoda i usluga'', poručuju iz UGP-a i pozivaju one koji smatraju da su nepravedo kažnjeni da im se jave kako bi mogli pokrenuti sve potrebne radnje da ih pravno zaštitimo.
''Glavni argument za kažnjavanje kojeg inspekcije navode na svim rješenjima odnosi se na agresivnu politiku. Pitanje koje se tu postavlja jest što je to agresivna politika i tko se zapravo njome služio - oni koji su podizali cijene ili oni koji pišu kazne iz dana u dan dok se svatko od kažnjenih ne odluči vratiti cijene na staro i poslovati s gubicima?'', pitaju iz UGP-a.
Tvrde da inspekcije pišu kazne za nepostojeće prekršaje i uvjetuju plaćanje dvije trećine prema čemu se kazna smatra isplaćenom u cijelosti. ''Nije li to upravo to agresija i lov u mutnom? Nažalost, mnogi će platiti kazne u strahu, a ako 50 posto nepostojećih kazni bude plaćeno državi, dobro'', kažu u UGP-u i poručuju: ''Ova represija i masovna kažnjavanja svih hrvatskih poduzetnika moraju prestati''.
UGP smatra da eventualno povećanje cijena trgovaca nakon 1. siječnja 2023. nije ni na koji način povezano s uvođenjem eura kao službene valute niti da se radi o neopravdanom povećanju cijena.
''Niti jedna zakonska regulativa na snazi u Republici Hrvatskoj ne ograničava i ne zabranjuje poduzetnicima da sami određuju cijene svojih roba i usluga. Obveza poduzetnika bila je iskazati cijene u valuti euro i hrvatska kuna prema fiksnom tečaju konverzije 7,5345, a što su svi i učinili pravilno, a čemu svjedoče i zapisnici inspekcijskih nadzora. Zakon o zaštiti potrošača temeljem kojeg su prekršajni nalozi poduzetnicima, prema našim saznanjima, izdani, ne predviđaju kažnjavanje poduzetnika u slučaju podizanja cijena svojih roba i usluga", ističe Mladen Dragičević, voditelj pravnog tima UGP-a.