Zbog nedostatka radne snage, bjelovarski ugostitelji, svojim gostima mogli bi uskratiti uslugu.
''To će biti ponedjeljak ili utorak vjerojatno. Zbog nedostatka radne snage. Me možete naći kvalitetnog kuhara, kvalitetnog konobara sve što je bilo nešto dobro, što je vrijedilo u koga ste mogli imati neko povjerenje to vam je sve otišlo'', požalio se Milko Mihoci iz seljačkog gospodarstva Bjelovar.
I drugi ugostitelji razmišljaju slično. Učenici koji izlaze iz škole već početkom sezone odlaze u velika turistička središta.
''Tamo nedostaje kadrova, i onda kad ih oni odvedu, posljedično naravno nedostaje i nama, jer ih nema'', kaže Igor Prka, ugostitelj iz Bjelovara.
Iako su posljednjih godina plaće porasle, radne snage nedostaje. ''Prosječna plaća konobara, govorimo u sektoru restorana, prosječna plaća neto je između pet i šest tisuća kuna. Plaća kuhara je viša, već negdje do 7 tisuća, na kontinentalnoj Hrvatskoj'', kaže Branko Greblički iz HOK-a.
Kontinentalne županije, slažu se i u Zavodu za zapošljavanje, već nekoliko godina pravi su rasadnici radne snage.
''Ukupno u evidenciji imamo oko 19 tisuća osoba koje su matično vezane za poslove u ugostiteljstvu i turizmu, od toga oko dvije tisuće konobara, oko tisuću i nešto kuhara, oko dvije tisuće pomoćnog osoblja, 500 slastičara - dovoljno da u ovom vremenu zadovoljimo ove potrebe'', rekla je Marina Nekić, zamjenica ravnatelja HZZ-a.
Broj poslodavaca koji nisu isplaćivali plaće radnicima u 2017. godini smanjen je za 19 % u odnosu na godinu prije, dok je u odnosu na 2014. njihov broj smanjen za 73 %, pokazuju podaci Porezne uprave o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće. U prošloj godini, prema podacima Porezne, u Hrvatskoj 2762 poslodavaca nije iskazalo isplatu plaće za 9791 radnika.
Problem manjka radne snage, u Udruzi poslodavaca vide u velikim davanjima prema državi. Potvrđuju to i ugostitelji.
''Nitko ne govori da je neto plaća mala, bruto izdavanja koje ima poslodavac i u konačnici što radnik manje dobije, to su najveći doprinosi i porezi koje plaćaju u odnosu na zemlje u okruženju'', rekao je Ivan Sarić iz udruge poslodavaca Osijek.
''Bilo bi dobro da se država odrekne dijela tih davanja tako da bi taj dio mogli prebaciti na naše djelatnike'', zaključuje Zoran Matić iz Bjelovara. Kojih će očito iz dana u dan biti sve manje.
O ovoj temi reporter Dnevnika Nove TV Vanja Margetić razgovarao je s Nenadom Šepakom, predsjednikom ceha ugostitelja.
Hoće li ostali na kontinentu zbog manjka radne snage zatvarati svoje lokale, makar na dan dva?
Mislim da jako ružno zvuči – zatvarati svoje lokale. Uvođenjem fiskalizacije se točno vidi koliko je radnih sati djelatnik radio, To je taj razlog zbog čega će se morati zatvarati na jedan dan, posebno u ljetnoj sezoni, jer s kontinenta velik dio djelatnika odlazi na more.
Jesu li ovome krivi ugostitelji? Znamo da su niz godina ljudi radili za minimalac. Radili su prekovremeno.
Žao mi je kao predstavniku ugostitelja da moram odgovarati na ovakva pitanja. Mislim da su to pojedinci, Nije tako stvarno stanje. Međutim, što se tiče ugostiteljstva, ono što je crno, izlazi u prvi plan. Sektor koji se posebno bavi hranom izuzetno su zakinuti jer imaju nekonkurentnu situaciju. A to je da im je PDV 25%, što ne odgovara konkurentnim zemljama u okruženju. S druge strane porezni nameti i sve ostalo, a radi se o čovjeku, čovjek je uspjeh u ugostiteljstvu. Sve je to jedno s drugim vezano da se mora povesti briga gdje je taj prostor gdje se može posebno u tom dijelu restorateri, kvalitetan kadar, konobari, kuhari, svi oni koji trebaju biti plaćeni i gdje je taj prostor gdje se ta vrijednost može dobiti. O tome trebamo ozbiljno razmisliti. To smo govorili i prije godinu i pol. Želimo svim čimbenicima u državi dokazati – gospodo molim vas, došao je trenutak da povedemo brigu o mladim ljudima, o školovanju i o poreznoj politici kako bi ugostitelji imali prostora za povišenje kvalitete i povišenje plaće djelatnicima.
Cijene na Jadranu su se izjednačile, odnosno plaće su se povisile. Mogu li to očekivati i ugostitelji na kontinentu pa da ne moraju otići trbuhom za kruhom na Jadran?
Mislim da situacija nije tako jednostavna. I na moru imate nelojalnu konkurenciju, sivo tržište, crnu ekonomiju koja je nelegalno konkurentna u odnosu na one koji legalno rade. Na pojedinim lokalitetima na moru znate i sami d anisu neke cijene i da se korigiraju na kvaliteti gostiju koji dolaze. Mislim da bi kontinent, i radi se na tome, trebao dobiti posebnu pažnju. Dobiva je sve više i to se vidi kroz ministarstvo turizma i kroz Hrvatsku turističku zajednicu. No, moramo što prije povesti brigu o centrima izvrsnosti, što prije kurikularna reforma, što prije pronaći prostor da poslodavac u bilo kojem obrtu, bilo kojoj djelatnosti, može doći do razlike prostora cijene da pošteno plati svog djelatnika.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr