Katastrofalan požar koji je sinoć zahvatio čuvenu parišku katedralu Notre-Dame šokirao je svijet. Srednjovjekovna katedrala i jedan od simbola Pariza i Francuske, prepoznatljiva i onima koji nikada nisu posjetili grad.
O razmjerima ove kulturne katastrofe razgovarali smo s dr. sc. Predragom Markovićem, povjesničarom umjetnosti i izvanrednim profesorom Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Tragedija neviđenih razmjera"
"Ovo je tragedija s kojom su se ljudi saživjeli. Ako poznaju neku crkvu u svijetu, onda je to definitivno Notre-Dame, prvenstveno zahvaljujući Victoru Hugou, koji je velik broj stranica svog "Zvonara crkve Notre-Dame" posvetio upravo opisu katedrale", kaže Marković.
Stučnjak za gotičke francuske katedrale ističe kako je Notre-Dame tijekom povijesti imala brojne transformacije i obnove, a krovište koje je sada izgorjelo bilo je izvorno iz 13. stoljeća.
"Kad je katedrala nakon 200 godina konačno dovršena, krovište je, izuzev tornja koji se sada urušio, ostalo netaknuto sve do jučer. Danas u Europi ima svega nekoliko izvornih krovišta jer ona u pravilu propadaju zbog požara, udara groma ili ratova. Vatra je očito strukturno nagrizla zidove i posljedice će vjerojatno biti još gore", kazao je Marković za DNEVNIK.hr.
Obnova će trajati barem deset godina
Na pitanje koliko bi mogla trajati obnova slavne katedrale, kaže kako je u ovom trenu teško davati prognoze, ali može se govoriti o razdoblju od barem deset godina.
"Francuska ima veliko iskustvo u obnovama, ali unatoč tome ona će trajati minimalno deset godina. Sve ovisi o tome koliko je vatra načela zidove i koliko će restauratori morati zadirati u samu strukturu", ističe Marković.
Napominje kako je vrijednost relikvija koje se čuvaju u crkvi neprocjenjiva.
"Te relikvije preživjele su Francusku revoluciju. Teško je uopće shvatiti kolika je njihova vrijednost. Mi ih promatramo kao umjetničke predmete, ali one nas vežu s najranijom povijesti kršćanstva na tom prostoru. Ispod pročelja katedrale nalaze se ostaci ranokršćanske peterobrodne crkve St. Etienne. Relikvije dolaze još iz karolinških vremena i one nemaju samo umjetničku vrijednost. U srednjem vijeku one su poticale ljude da doniraju novac i materijalna dobra katedralama u čast nekog sveca ili svetice", zaključuje Marković.