Fiskalna konsolidacija

IPAK SE MOŽE Kako su dva studenta ekonomije srezala hrvatski proračun za 7,68 milijardi kuna

Slika nije dostupna
Dosadašnja politika toleriranja visokih deficita i čekanja da gospodarski rast donese uravnoteženje proračuna nije se pokazala uspješnom, te je izvjesno da će vlada premijera Tihomira Oreškovića morati pribjeći značajnijoj fiskalnoj konsolidaciji.

Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Majić i Matej Bule predstavili su, u sklopu okruglog stola u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa, svoj prijedlog fiskalne konsolidacije, odnosno plan kako smanjiti rashode proračuna i stabilizirati javne financije. To je, naime, jedan od glavnih zadataka nove Vlade koje je naveo premijer Tihomir Orešković.

Njihov plan predviđa četverogodišnju fiskalnu konsolidaciju, u razdoblju od 2016. do 2019. godine, nakon koje bi proračun 2020. imao suficit. Studenti su naveli kako uvažavaju hrvatsku stvarnost pa predložene uštede uključuju i to da:

Nema otpuštanja zaposlenika
Nema smanjenja mirovina ili smanjenja plaća većih od 5 %
Nema povećanja poreza i doprinosa


'Predložene uštede trebaju zadovoljiti tri opća cilja: ne bi smjele ugroziti trend rasta ekonomske aktivnosti, socijalni mir te razinu kvalitete javnih usluga', navode u Lipi dodajući kako mjere fiskalne prilagodbe, koje je nužno provesti u prvoj godini mandata, moraju biti praćene i drugim strukturnim reformama, između ostalog, javne uprave i pravosuđa, radnog zakonodavstva i smanjivanje troška države uz povećanje njene efikasnosti.

Program Majića i Bule predviđa ukupno smanjenje rashoda od 7,68 milijardi kuna u četiri godine, najviše - 4,68 milijardi kuna u 2016. godini. Ključne mjere odnose se na smanjenje plaća zaposlenih u javnim službama za pet posto (1,5 milijardi kuna), rezanje subvencija u poljoprivredi (1,4 milijarde kuna) te smanjenje mirovina (povlaštenih za pet posto, a običnih za 2,5 posto).

Smanjenje poreza na dobit
 

Smanjila bi se i porezna opterećenja gospodarstvu - porez na dobit s 20 na 12 posto, a ukinuo bi se i porez na kapitalnu dobit, štednju i dividende. Osnovala bi se i Agencija za upravljanje javnim dugom, što je prijedlog i nove Vlade.

'Radi dugoročnog osiguranja stabilnosti javnih financija, Udruga poreznih obveznika smatra da sadašnji institucionalni okvir treba ojačati s četiri dodatne mjere – osnivanje ureda za upravljanje javnim dugom, jačanje nezavisnog saborskog odbora za financije, uvođenje strožih fiskalnih pravila kojima bi se ograničila sloboda izvršne vlasti da kreira manjak proračuna i uvođenje analiza djelotvornosti javnih rashoda kako bi se ukinuli fiskalni programi za koje nema jasnih dokaza o tome da služe općem interesu, navode u udruzi Lipa.

 

Povezane teme