Oko 600 osoba sudjelovalo je u obilježavanju dana ustanka u Srbu. U isto se vrijeme odvijao i kontraskup Autohtone Hrvatske stranka prava (A-HSP), koji je okupio 60-ak osoba, prema procjeni policije.
Dok je trajao skup, prosvjednici s kontraskupa puštali su glazbu i izvikivali parole. Međutim, značajnijih incidenata nije bilo, pa tako ni postupanja policije u prekršajnim ni kaznenim postupcima.
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA) rekao je u govoru okupljenima podno spomenika da ''ustaška država nije bila hrvatska država'' i da ''aktualna vlast ovaj događaj zaboravlja.''
Spomeuo je doček Vatrenih u Zagrebu istaknuvši da je dolazak jednog pjevača ondje bilo ''besramno korištenje sjajnog uspjeha u političke svrhe i jednooumlje s crnim predznakom''.
Na obilježavanju, u podnožju spomenika ustanku, bio je i predsjednik SNV-a i zastupnik u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac. Rekao je da ''u Hrvatskoj ima mjesta za desne i sve desnije''. Novinarima je rekao da je pozvao i članove Vlade na ovaj skup, ali da se ove godine nitko nije odazvao. Osudio je kontraskup i primijetio da stranka koja ga je održavala, iako nema potporu većeg broja građana, često dobiva prostor u medijima.
Na obilježavanju dana ustanka bio je i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić koji je rekao da osuđuje kontraskup te da ne razumije koju poruku žele poslati.
Na obilježavanju dana ustanka u Srbu prisustvovali su i zamjenica općinske načelnice Gračaca Rajka Rađenović, pripadnik VI. Ličke brigade Jovo Korica te povjesničar Hrvoje Klasić.
Zašto se slavi dan ustanka?
"Nakon tjedana izloženosti ustaškoj represiji, stanovništvo ličkog kraja 27. srpnja 1941. odlučilo je podignuti ustanak. Ustanak je buknuo koordinirano, s obje strane gornjeg toka Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne", navodi Srpsko narodno vijeće i dodaje kako se do raspada Jugoslavije, taj datum obilјežavao se kao dan početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj.
"Iako više nije državni praznik, danas se on obilježava u slavu antifašističke borbe kao reakcije na sustavnu represiju za vrijeme NDH", priopćio je SNV.
U bivšoj jugoslavenskoj državi, 27. srpnja službeno se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske, nakon osamostaljenja Hrvatske taj je praznik ukinut, državni blagdan je Dan antifašističke borbe, koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj. (D.L. / I.D. / Š.V. / Hina)