"zelene" teme

Maras prijavio povredu poslovnika i optužio Bačića da se ponaša kao da ima aktualac, Jandroković mu odgovorio opomenom

Hrvatski sabor ovotjedno plenarno zasjedanje započeo je u srijedu raspravom o izmjenama Zakon o zaštiti okoliša, koji su podržali svi saborski klubovi uz manje zamjerke, pri čemu je SDP-ov Mihael Zmajlović prozvao Vladu zbog nedostatka okolišne politike, a njegov stranački kolega Gordan Maras zbog problema asfaltne baze u Donjoj Lomnici.

Izmjenama Zakona o zaštiti okoliša, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU-a, rješavaju se pitanja koja se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sigurnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, integrirano sprječavanje i kontrolu onečišćenja, odnosno industrijskih emisija i štete u okolišu.

Zakonske izmjene donose se isključivo zbog prijenosa europskih odredbi u hrvatsko zakonodavstvo, inače nam prijeti EU-ova penalizacija, te radi uklanjanja prepreka za korištenje sredstava iz EU fondova. U odnosu na prvo čitanje promjene su tek nomotehničke naravi, rekao je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša Mile Horvat.

Najavio je da se do kraja mandata sadašnje Vlade planira donošenje novog sveobuhvatnog zakona za zaštitu okoliša.

Izmjene zakona poboljšavaju nedostatke zakona iz 2013. i zato ga podržavamo, kazao je Zmajlović (Klub SDP-a), koji smatra da ne postoji jasna okolišna politika Vlade.

"Vlada se ne može dogovoriti što je važnije, strategija energetskog razvitka ili niskougljičnog razvoja. S jedne strane postoje inicijative za poticaj za nabavku ekološki prihvatljivih vozila, isplaćuju se poticaji za smanjenje emisija u svim industrijskim sektorima i prometu, a s druge strane porezna politika ne prati smanjenje emisija i ne destimulira nabavku starijih vozila", ističe Zmajlović.

Maras: Je li Strabag povezan s HDZ-om

Maras (SDP) pozvao je na rješavanje problema asfaltne baze u Donjoj Lomnici, odnosno reviziju studije utjecaja na okoliš tog projekta. "Zbog čega nitko ne može reagirati u Velikoj Gorici, je li zbilja interes jedne strane tvrtke ispred interesa građana Hrvatske", upitao je Maras aludirajući na investitora, tvrtku Strabag za koju se pitao je li povezana s HDZ-om .

"Je li se zato ništa ne dešava? Možda je zbog toga sada i žalba Strabaga na Pelješki most", ustvrdio je Maras.

Horvat je odgovorio da je postupak procjene utjecaja na okoliš za projekt Donja Lomnica završen 2010. godine, kada su svi imali pravo sudjelovati u javnoj raspravi i osporavati dijelove procedure, ali tada nitko ništa nije osporio.

"Sada, nakon gotovo deset godina netko traži da interveniramo i zahvaćamo u postupak revizije studije, što kao pravni instrument nije predviđeno Zakonom o zaštiti okoliša", rekao je Horvat.

Smatra kako bi se time poslala poruka investitorima da je nakon 10 godina u Hrvatskoj moguće zahvatiti u lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Za problem zagađenja u Slavonskom Brodu, na što je upozorio Davor Vlaović (HSS), Horvat je podsjetio da je Ministarstvo zaštite okoliša u suradnji s nadležnim ministarstvom Republike Srpske pokrenulo definiranje protokola o suradnji na realizaciji projekta plinifikacije rafinerije u Brodu, naglasivši da je daljnji postupak u nadležnosti privatnih subjekata.

Odgovarajući Ivanu Pernaru (Živi zid) na pitanje o plutajećem LNG terminalu u Omišlju, za koji Pernar drži da će biti veliki izvor zagađenja, Horvat je izvijestio kako je postupak utjecaja na okoliš u tijeku i da je primljen veliki broja primjedaba i mišljenja koje će razmotriti prije donošenja odluke.

Slaven Dobrović (Most) upozorio je na nedosljedan pojmovnik u zakonu, koji ne poštuje stručnu terminologiju, a Anku Mrak Taritaš (GLAS) smeta sve opsežnija regulativa, za čiju primjenu nisu stvoreni preduvjeti, što je ilustrirala problemom razvrstavanja otpada.

Uvodna stanka

Sjednica Sabora počela je stankom, a predstavnici saborskih stranačkih klubova zatražili su stanku radi aktualne političe situacije, porezne politike, rafinerije Sisak te pitanja sukcesije bivše države.

Nakon stanke, prvi je izlaganje imao saborski zastupnik Branimir Bunjac. Kritizirao je odustajanje Plenkovićeve Vlade od smanjenja PDV-a na stopu od 23 posto. "Ako bi se PDV smanjio za 1 posto, to bi značilo 2 milijarde kuna manje u proračunu. Dva posto bi značilo četiri milijarde kuna", rekao je.

Naglasio je da se Vlada hvali suficitom, no da smanjenja poreza nema. "Kad ćemo to napraviti, ako ne dok država ima suficit?", pita se Bunjac.

"Pozivam HDZ-ovu Vladu da uvede nova pravila u politiku te da se drži svojih predizbornih obećanja. Ako Vlada ne smanji PDV do 14. listopada i isteka druge godine mandata, očekujem ispriku Vlade, posebno ministra financija"

Bunjac je predložio da se PDV u konačnici smanji na stopu od 19 posto.

Grmoja: Kad bi se HDZ ispričavao građanima, ništa drugo ne bi niti mogli raditi u Saboru

Nakon Bunjca, riječ je preuzeo Mostov Nikola Grmoja i uputio apel saborskim zastupnicima da ne dozvole da sisačka rafinerija nestane. "Svi znamo kako se mađarski MOL uselio u Inu. MOL-u nije bilo u interesu da Ina opstane", rekao je Grmoja.

Grmoja je istaknuo da očito nema političke volje da se bilo što riješi po pitanju Ine. "Jasno je da MOL sisačku rafineriju gura u ponor", istaknuo je Grmoja.

"Kad bi se HDZ ispričavao, ne bi ništa drugo radili nego se ispričavali u Saboru", osvrnuo se na govor Bunjca Grmoja.

Podsjetio je na božićno obećanje premijera Plenkovića da će Inu vratiti u hrvatske ruke. "Ako je problem što Most ima model, mi ga se odričemo pa neka ga HDZ usvoji kao svoj", rekao je Grmoja na kraju.

Pitanje rafinerije Sisak: "Bez obzira što se sve to pokušava zamotati u celofan, ovdje se radi o uništavanju grada Siska"

Nakon Grmoje, riječ je za govornicom uzeo Željko Lenart. "Dolazim iz Sisačko-moslavačke županije, koja je jedna od najvećih, ali i najsiromašnijih županija. Govorio sam prije o kutinskoj rafineriji, a danas je na redu sisačka rafinerija", rekao je.

"Bez obzira što se sve to pokušava zamotati u celofan, ovdje se radi o uništavanju grada Siska", naglasio je Lenart. "Ne postoji dobar razlog zbog kojeg bi se zatvorila rafinerija Sisak, a o tome su i lokalne vlasti imale mlak stav", rekao je.

"Apeliram na predsjednika Vlade, na one koji imaju parlamentarnu većinu, da razmišljamo o ljudima koji žive u Sisku i kraju koji je postao toliko sirmašan da će ovakav potez doveti do još većeg siromaštva", poručio je na kraju.

Bernardić o mladima i slobodama

SDP-ov Davor Bernadić osvrnuo se na slobodu govora i izražavanja. "Ovih dana sam vidio puno zezancija na svoj račun, ali tako treba biti", rekao je Bernardić i ocijenio to slobodom govora.

Bernardić je pozvao Vladu na ne hapsi ljude zbog izražavanja na Facebooku, da se ne smjenjuju oni koji upozoravaju na korupciju.

"Hrvatska mora početi mijenjati svoje prioritete. Dosta je eksperata, koji samo savjetuju i ne rješavaju probleme", poručio je.

"Naš je zadatak da oslobodimo potencijal mladih ljudi koji su ostali u Hrvatskoj, da ih pustimo da se slobodno izražavaju, da stvaraju i da ispolje svoju slobodu. Bez slobode nema ničeg", rekao je Bernardić.

Bačićev odgovor svima

HDZ-ov Branko Bačić se osvrnuo na sva prethodna izlaganja zastupnika i poručio da se problemi rješavaju. "Vlada vrlo promptno rješava probleme, i kad je u pitanju Uljanik i Petrokemija", rekao je Bačić.

Bunjcu je replicirao da smanjenje PDV-a neće povećati prihode gospodarstvenika, već će olakšati život hrvatskim građanima.

"Hoće li to biti 14. listopada, što nije za očekivati ili 1. siječnja, ništa se ne će bitno promijeniti, a obećanje iz programa će se djelomično ispuniti", naglasio je Bačić.

O rafnierijama u Sisku i Rijeci Bačić je rekao da to nisu problemi od jučer. Naglasio je da kad je u pitanju rafinerija Sisak, riječ o prijelaznom periodu te da nema govora o prekidu prerađivačkog biznisa u rafineriji, što je obećao i premijer Plenković, podsjeća Bačić.

Opomena prije rasprave

Maras je prijavio povredu poslovnika nakon Bačićevog izlaganja, nazvavši njegovo izlaganje aktualnim satom HDZ-a. Jandroković mu je odgovorio da povrede poslovnika nema i izrekao mu je opomenu.

"Zelene" teme

Izmjenama Zakona o zaštiti okoliša rješavaju se pitanja koja se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sigurnost odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, integrirano sprječavanje i kontrolu onečišćenja, odnosno industrijskih emisija te štete u okolišu.

Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika definira nadležnost za obavljanje pojedinih poslova uključujući i sve neophodne aktivnosti prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, kao i realizacije projekata skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u skladu s međunarodnom praksom.

Izmjenama Zakona o zaštiti prirode radi se usklađivanje s europskim direktivama o očuvanju divljih ptica, a koja se odnosi na očuvanje prirodnih staništa te divlje faune i flore. (Hina)