U samo godinu dana drastično se povećao odstrel divljih svinja, prošle godine odstrijeljeno je više od 50 tisuća grla. Odstrel divljih svinja veseli slavonske poljoprivrednike jer im te životinje uništavaju usjeve.
Gavro Balić obrađuje 40 hektara zemlje, a zbog divljih svinja odustao je od proizvodnje kukuruza.
"Imamo jako veliku štetu. Imao sam kukuruz prije tri godine, digli su zaštitnu ogradu i s 20 hektara kukuruza smo nabrali 31 tonu. To vam je dokaz. Nekad je po jednom hektru bilo 9 do 12 tona kukuruza. Zbog tog razloga odustali smo od proizvodnje kukuruza", rekao je ratar Gavro Balić.
Baranja je, kaže struka, pogodna za divljač.
"Ovo je bogomdan teren, Baranja je inače za svu divljač, a pogotovo za divlje svinje. Od močvare, trščaka, obilja hrane, raznolika je. Njih zima ubije ako je jaka. To pridonosi smanjenju broja, ali četiri godine već nema te zime. Broj svinja iz godine u godinu se povećava", rekao je lovnik LD Darda Ivan Šumanovac.
Zbog čega poljoprivrednici, ali i domaćinstva, posebno u Dravskom ritu, strahuju.
"Srećem ih kad radim po noći. Ispod sela i blizu kuća dođu, svuda ih ima. Jako puno ih ima", rekao je ratar.
Ali puno veći je i odstrel divljih svinja. Samo prošle godine odstrijeljeno je 50.030 grla, što je 1137 više nego godinu prije.
"Zbog smanjenja afričke svinjske kuge dobili smo naredbu o smanjenju broja na biološki minimum. To je jedini način da se izbjegne sirenje ASK-a. Kod svake pojave ponovnog povećanja broja traže se dodatne markice i ide se u dodatan odstrel", rekao je Šumanovac.
Divljih svinja na drugom kraju Baranje gotovo da i nema.
"Prije par godina je bilo više, a kao da se sad smanjilo", rekao je ratar Arpan Zabijan.
"Ove godine tu sam imao kukuruz, četiri hektara. Ništa, nijedan klip mi nisu uništili", rekao je Slavko Posavec iz Švajcarnica.
Osim u poljoprivredi divlje svinje štetu rade i u prometu, najčešće na području Istre.
"Dnevno u prosjeku imamo tri do četiri naleta na divljač. Prošle godine evidentirali smo 700 događaja u kojima je došlo naleta vozila na divljač", rekao je Eduard Samac iz službe prometne policije PU istarske.
Ujesen divljač najviše izlijeće na prometnice, najčešće izvan naselja. Policija apelira na vozače.
"Vozači bi trebali prilagoditi brzinu. Ulazimo u vrijeme smanjene vidljivosti, iz iskustva znamo da do izlijetanja divljači dolazi u noćnim satima", rekao je Samac.
Manje je štete u poljoprivredi, a moglo bi biti i na cestama jer osim povećanog odstrela veći je i broj lovaca, i to za tri tisuće.