Velik broj djece i u ovom trenutku smatra se nestalima. Trenutačno se u Hrvatskoj traga za 45 djece. 'Iz obiteljskog doma udaljilo se 582 djece, najčešći razlozi su avanturizam, problemi u obitelji. Zabrinjava podatak da je 74 djece bilo ispod 14 godina. Iz državnih institucija pobjeglo je 1.247 djece radi izbjegavanja odgojnih mjera i problema adaptacije u ustanovi', podaci su Centra za nestalu i zlostavljanu djecu za proteklih godinu dana, koje je Dnevnik.hr-u poslao Tomislav Ramljak, voditelj Centra.
Potresno pismo: Majka slučajno doznala da je njezin prvi susjed pedofil
Nestanak nikada nije bezazlen te je djecu potrebno upozoriti kako mogu postati žrtvama nasilja, iskorištavanja ili nekog drugog kaznenog djela. Nestanci djece najčešće traju od 24 sata do nekoliko dana, a prema dosadašnjem iskustvu hrvatske policije gotovo sva djeca čiji se nestanak prijavi, u kratkom vremenu se vrate ili ih policija pronađe.
Ljeti se povećava broj mladih koji odlaze od kuće na more s prijateljima, zbog zabave ili zbog straha od reakcije roditelja na eventualne loše ocjene. Policija napominje da ne treba čekati 24 sata od nestanka djeteta, već je nestanak potrebno prijaviti šio prije, jer se 'svježi trag lakše slijedi'. U Hrvatskoj je na raspolaganju jedinstveni besplatan broj 116 000 za prijavu nestanka.
'Sustav bi se trebao više usmjeriti na prevenciju bjegova djece, niti jedno dijete ne odluči se na bijeg ako odrasta u okolini bilo da je obiteljski dom ili institucija u kojoj ga se poštuje, podržava i voli. Vjerujem da bi otvaranjem većeg broja raznih preventivnih programa koja bi uključivala razna savjetovališta i druge aktivnosti mogli u velikom broju smanjiti broj bjegova. Veliki iskorak je proces deinstitucionalizacije koje sprovodi Ministarstvo socijalne politike i mladih i upravo je to smjer gdje će se djeci pružiti kvalitetnija i bolja skrb. Dijete koje je u bijegu u velikom je riziku da bude zlostavljano ili čak žrtva trgovine ljudima, baš zato je prioritet da se sustav posebno usmjeri na razvijanje kvalitetnih preventivnih programa, kao i senzibiliranje javnosti o postojanju ovog problema', zaključuje Ramljak.
Kako bi pronašli nestalo dijete ili maloljetnu osobu policija će od prijavitelja zatražiti slijedeće informacije:
- cjelovite identifikacijske podatke,
- kompletan osoban opis i opis odjeće u koju je bila odjevena u trenutku nestanka,
- noviju fotografiju nestale maloljetne osobe,
- podatke o školovanju,
- informacije o mjestu i vremenu nestanka,
- podatke o osobama koje su zadnje bile u kontaktu s nestalom maloljetnom osobom,
- informacije o mogućim motivima nestanka,
- korisna saznanja o uobičajenim svakodnevnim kretanjima i navikama nestale osobe,
- opis mjesta koja posjećuje, osobe s kojima se druži, adrese prijatelja i poznanika,
- podatke o brojevima mobitela koje nestala osoba koristi,
- policija mora zatražiti i podatke o prijavitelju, odnosno osobi koju će se po pronalasku maloljetne osobe izvijestiti i koja će nestalu maloljetnu osobu preuzeti,
prilikom prijave možete sa sobom ponijeti nekoliko fotografija nestale osobe, kako bi se one mogle objaviti u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba. Objavljivanje fotografija na taj način značajno doprinosi pronalasku te osobe.
U europskim zemljama svake godine nestane 250.000 djece, odnosno svake dvije minute jedno dijete.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook