Ljestvica utječe na investicije i otvaranje radnih mjesta, a gledaju je i svjetske agencije kada ocjenjuju kreditni rejting. Na ljestvici poslovne konkurentnosti Hrvatska je u posljednjih deset godina znatno napredovala.
Za desetak mjesta popravila se u mandatu Ive Sanadera, pa za još dvadesetak za Jadranke Kosor. Malo se pokvarila na početku Milanovićeva mandata, ali onda snažno popravila u posljednjoj godini. Dodatno se poboljšala u Oreškovićevu mandatu, ali ponovno počela padati od dolaska aktualne vlade.
"Nije lijepo za imidž Svjetske banke ni za sam doing biznis kao neki vrijednosni sustav. Ja sam na njemu puno radio. Za 42 mjesta smo napredovali", ističe šef HNS-a i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Bivši ministar financija Ivan Šuker u svom je mandatu jednom i javno prigovorio svjetskoj banci. "Da je u Hrvatskoj za izdavanje građevinske dozvole potrebno 900 i nešto dana. Vjerojatno je takav slučaj i bio međutim bilo je slučajeva da se građevinska dozvola najnormalnije dobije za 15 ili 20 dana, bilo je slučajeva gdje je i više ali nije 900 dana sigurno", podsjeća Šuker.
I ekonomisti kažu da ljestivica nije najpreciznija, ali je koriste i investitori i rejting agencije kada određuju hrvatski kreditni rejting.
"Bez obzira na trenutne probleme koje imaju uistinu jedan je od orjentira investitorima kojima daju pokazatelj i osjećaj kakva je lakoća poslovanja u nekoj državi posebice u državama s kojima se investitori prvi put susreću", kaže Zvonimir Savić, ekonomski analitičar HGK.
Iz udruge poslodavaca kažu da pogreška na ljestvici nije katastrofa. "Ne bi bilo zgodno ali investitori imaju niz parametara po kojima mjere ili odlučuju za ulazak u neku zemlju. Jedan od tih naravno je duing biznis ali nije presudan", smatra Davor Majetić iz HUP-a.
Hrvatska agencija za investicije i konkurentnost čini se nije previše opterećena ljestvicom. Oni na svojim stranicama prezentiraju staro stanje iz 2016. godine kad je Hrvatska bila na ipak nešto boljem 43. mjestu u odnosu na sadašnje 51.