Prema Eurostatu, najviše u Europi rade Grci, slijede Bugari, Poljaci, Česi i Slovaci. U tim zemljama radnici rade više od 40 sati na tjedan. S druge strane, najmanje rade Nizozemci, samo 30 sati u tjednu, slijede skandinavske zemlje, te pomalo neočekivano Nijemci i Austrijanci. Hrvatska je deseta od 28 zemalja Unije, s prosjekom od 39,3 radna sata na tjedan.
Dakle, u razvijenijim europskim zemljama - radi se manje.
Zanimljivo je, recimo, da u Švedskoj moto 'živi da bi radio' ne funkcionira. Tamo se uvodi šestosatni radni dan. Za to vrijeme u Hrvatskoj traju oštre rasprave oko Zakona o radu. Poslodavci žele fleksibilniji radni tjedan i lakša otpuštanja, dok se sindikati bore za ograničavanje radnog tjedna na 40 radnih sati.
U Švedskoj se sat rada plaća najviše, u Bugarskoj najmanje. A u Hrvatskoj?
'Kod kraćeg radnog dana ljudi imaju manje ozljeda na radu, ima manje bolovanja, ljudi su učinkovitiji pri radu, dakle proizvodnost rada im je veća, imaju daleko veću privrženost radu', kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Baš zbog ignoriranja svega toga, smatra Sever, Zakon o radu ide u krivom smjeru. S druge strane, stav poslodavaca i Vlade prilično je ujednačen - oni su za liberalizaciju radnog vremena. Oko jedne stvari međutim slažu se svi - treba nam više radnih mjesta.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook