Iako tadašnji visoki dužnosnici stranke i Vlade nisu nikad otvoreno potvrdili medijske napise o tome da unutar stranačkih redova postoji otpor novoj šefici, taj otpor je postojao. A postojao je, između ostalog, i zato što Jadranka Kosor predsjednica HDZ-a nije postala redovnim putem, dakle na stranačkim izborima.
Utrka za vlast
U prosincu 2011. godine HDZ je izgubio izbore od Kukuriku koalicije, a Kosor se okrenula kampanji kako bi na stranačkim izborima u svibnju potvrdila titulu šefice stranke. No, svoju su kandidaturu za mjesto predsjednika HDZ-a istaknuli i njezini stranački kolege i bivši ministri, Darko Milinović, Domagoj Ivan Milošević, Tomislav Karamarko i ugledni liječnik Milan Kujundžić. Već tada se činilo da je kandidaturu Tomislava Karamarka, kojem je osobno predala člansku iskaznicu pri učlanjenju u HDZ u rujnu 2011. godine, Kosor upravo zbog te činjenice teško primila. Karamarka je, inače, u svoju Vladu na mjesto ministra unutarnjih poslova, doveo Ivo Sanader u listopadu 2008. godine.
>> Kosor smijenjena, Karamarko novi predsjednik Kluba zastupnika
Kampanju su pratile optužbe ostalih kandidata da Kosor, kao još uvijek predsjednica stranke, na različite načine opstruira njihove predizborne aktivnosti. Kosor je od strane protivnika napadana i zbog poraza na izborima, ali i zbog načina na koji vodi stranku, zamjerajući joj navodnu samovolju i autokratski stav. Tijekom cijele kampanje, pa i nakon toga, uz Kosor je čvrsto stajao Vladimir Šeks.
Utrka za vlast u HDZ-u svoju je kulminaciju dosegla na stranačkim izborima 20. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Očekivalo se da će se u drugom krugu donositi konačna odluka između Karamarka i Jadranke Kosor. No, Kosor je toga dana doživjela potpuni poraz koji ju je, kako će se pokazati, duboko pogodio, jer su se u drugom krugu na kraju našli Karamarko i Milan Kujundžić. Nakon 20 sati, koliko je trajala stranačka konvencija i glasovanje, poslije Franje Tuđmana, Ive Sanadera i Jadranke Kosor, četvrti šef stranke postao je Tomislav Karamarko s osvojenih 970 glasova, dok je Kujundžić dobio njih 860. 'Zahvaljujem svim protukandidatima koji su pomogli demokratizaciji izborne prakse u našoj stranci. Nitko ne smije biti višak u stranci i zbog toga ću zaboraviti sve ono što mi se desilo u kampanji, ali ću i predložiti da za sljedeće izbore donesemo izborni kodeks jer ono što sam doživio u kampanji posljednjih tjedana je ispod svake razine', rekao je Karamarko nakon pobjede te istaknuo da mu je cilj pobjeda HDZ-a prvo na lokalnim, a onda i na parlamentarnim izborima. 'Kreće novo doba HDZ-a', poručio je. Vladimir Šeks, koji je do posljednjeg dana ostao vjeran suradnik Jadranke Kosor, još je ranije tijekom izborne konvencije, shvativši u kojem se smjeru kreću stvari, u jednom trenutku čak izgubio živce te je pred novinarima opsovao, vjerojatno sluteći da s pobjedom Karamarka za njega i Kosor slijede teški dani u stranci i politici općenito.
Marginalizacija i smjena Kosor i Šeksa
Izbor Karamarka kao novog predsjednika HDZ-a izazvao je veliku pozornost i izvan Hrvatske. Vjerojatno zbog Karamarkova jakog naglaska na nacionalnoj retorici te stalnog isticanja ideje da stranku, ali i državu, treba ponovno 'tuđmanizirati', Reuters je nakon rezultata izbora komentirao da je najjača hrvatska oporbena stranka učinila korak unatrag prema jakim nacionalističkim korijenima te da je takav izbor u zemlji koja je buduća članica Europske unije, podignuo političku temperaturu. Posebno je u izvještaju istaknuto da je novi šef HDZ-a osoba koja je karijeru stvarala u obavještajnim službama, a AFP je dodao da će Karamarko stranku, kako je rečeno, izjedenu korupcijom, povući snažno udesno.
Kosor je ubrzo vlast predala Karamarku, koji je na mjesto svog zamjenika postavio Dragu Prgometa, a na mjesto Glavnog tajnika HDZ-a instalirao vjernog suradnika, Milijana Brkića. No, odlaskom Kosor iz ureda predsjednika Hrvatske demokratske zajednice, započeli su sukobi između nje i novog stranačkog vodstva. Karamarko je, očekivano i u skladu s najavama da je nužno provesti daljnju, kako je to sam nazivao, demokratizaciju stranke ogrezle u korupciju, započeo novo kadroviranje. Tako je jednom, na pitanje što će biti s dojučerašnjim vodstvom i kakva je njihova politička budućnost, njegov zamjenik Drago Prgomet odgovorio da su 'izaslanici jasno rekli da žele ozbiljne promjene, kako vodstva tako i načina vođenja stranke. I sigurno da će ti ljudi sukladno tim rezultatima imati svoje mjesto. Razumljivo je i logično da s vremenom mora doći do smjene generacija'.
Jadranka Kosor, očito povrijeđena novim događanjima i marginaliziranjem u stranci, počela je davati izjave u kojima se žalila na odnos stranačkog vrha prema njoj kao bivšoj predsjednici stranke i Vlade. Te su izjave u vrhu stranke izazivale veliko nezadovoljstvo. Ubrzo se počelo nagađati o smjeni Jadranke Kosor i Vladimira Šeksa sa svojih saborskih funkcija. A to se 12. lipnja i dogodilo, kada je predsjedništvo HDZ-a smijenilo Kosor i Šeksa s mjesta potpredsjednika Sabora iz redova HDZ-a. Karamarko je tada rekao da je Kosor njegova predhodnica, a da je Šeks u temeljima stranke te da ih ovo vodstvo ni na koji način neće poniziti niti obezvrijediti te će im povjeriti vođenje nekih saborskih odbora u kvoti HDZ-a. No, Kosor to nije vidjela kao Karamarko. 'Ovo je poruka poniziti, uvrijediti i obezvrijediti moj rad u stranci. Ovo nikako nije poruka da to netko ne želi učiniti. I Ante Sanader je izgubio na unutarstranačkim izborima, ali je kooptiran u predsjedništvo stranke...Tko smjenjuje Vladimira Šeksa i mene? To su ljudi koji su u stranci 7 ili 9 mjeseci. A smjenjuju nas, koji smo za stranku nešto napravili. Zaboravljeno je da sam ja potpisala predpristupni Ugovor s EU', komentirala je tada Kosor.
>> Karamarko: Nikog ne izbacujem iz stranke; Kosor: Neću izaći iz HDZ-a
Što se njegova razrješenja tiče, Šeks, koji je dao neopozivu ostavku na dužnost potpredsjednika Sabora, rekao je da se na to odlučio kada je izgubio političko povjerenje vrhovnih tijela svoje stranke. 'To sam prihvatio jer držim da u demokraciji, u demokratskoj stranci i demokratskom životu treba prihvatiti i one odluke koje donosi većina u odgovornim stranačkim tijelima makar se te odluke čine neprikladnima, pogrešnima, štetnima i duboko nepravednima', poručio je.
I on i Kosor u Saboru su tada izrekli stvari koje će naljutiti šefa stranke. 'Danas će za moju smjenu glasovati i oni koje sam prije nekoliko mjeseci uključila u HDZ, koje sam predlagala za ministre u ovom Saboru, oni za koje sam se snažno zauzimala da budu na listama HDZ-a i uđu u Sabor kao zastupnici. To prihvaćam, to je politička realnost, to je tako. U ovom trenutku okrećem novu stranicu u svom političkom životu', poručila je Kosor prije nego ju je Hrvatski sabor razriješio dužnosti. Naglasila je da će kao saborska zastupnica HDZ-a nastaviti predano služiti stranci i državi, te zastupati iste one vrijednosti koje je zastupala kao predsjednica HDZ-a i vlade i u prošlom mandatu.
Šeks je, pak, izrazio razočaranje što je Kosor uskraćeno povjerenje da nastavi obnašati dužnost potpredsjednice Sabora, istaknuvši kako je ona u političkom radu djelovala odgovorno i savjesno te kao predsjednica stranke i Vlade dala značajan obol upravljanju državnom krizom, borbi protiv kriminala i korupcije te ulasku Hrvatske u EU. 'Žao mi je što njezini napori i plodovi rada nisu prepoznati, što su unutarstranački izbori u HDZ-u dovedeni u vezu s njezinim opstankom na mjestu potpredsjednice Sabora', rekao je i dodao da ta HDZ-ova odluka nije razborita niti dobra, ali da je on kao legalist prihvaća.
Karamarkovu reakciju nije trebalo dugo čekati. Ocijenio je da njih dvoje nisu vjerni vojnici stranke. 'Oni su u koliziji sa svojim izjavama o vjernim vojnicima stranke i dobrim željama za stranku', rekao je upitan je li mu bilo ugodno slušati javnu kritiku njega i HDZ-a od strane Šeksa i Kosor u Saboru. No, odmah je naglasio da za to neće biti sankcija. Dapače, kao što je Karamarko i najavio, oboje su dobili nove funkcije u Saboru - Jadranka Kosor imenovana je predsjednicom Odbora za obitelj, mladež i šport, a Vladimir Šeks predsjednikom Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije.
Afera s broševima i izjave koje nisu u skladu s politikom stranke
Strasti između Kosor i stranačkog čelništva su se smirile, ali samo preko ljeta, točnije do rujna. U javnosti se tada pojavila informacija da su za Kosor, poznatu po nošenju broševa, kojima je upućivala i političke poruke, broševi kupovani stranačkim novcem, što je ona odlučno demantirala. 'Dobila sam samo jedan broš od stranke iz zahvalnosti nakon završetka pregovora s Europskom unijom i na taj sam poklon jako ponosna', rekla je bivša predsjednica HDZ-a. 'Ne namjeravam taj poklon vratiti. To je klasično podmetanje, dobila sam broš za završetak pregovora i s ponosom ću ga nositi i dalje. Neću ga vratiti jer oni koji od mene traže da ga vratim, nisu mi ni dali taj broš', rekla je i istaknula da je kao predsjednica stranke nastojala živjeti skromno te nije imala karticu, nije koristila reprezentaciju niti ništa drugo.
>> Karamarko: Diplomski rad se kompilira; Brkić: Mogu ponovno braniti rad
No, predsjednika HDZ-a, prema njegovim riječima, broševi i nisu toliko zanimali. 'Malo je već dosta te teme, je li se nešto potrošilo na račun stranke ili ne. Ako nije počinjen kriminal, ostaje ona moralna dimenzija, a to ostavljam svakom predsjedniku koji je bio prije mene na dušu'. Potom je zamolio da ga se više ne pita o Jadranki Kosor. 'Pogotovo ne o njezinim broševima. Ako su tema broševi, kad stranka bude imala dovoljno novca, stranka će kupiti kamion broševa, nije u tome problem'. Problem je, rekao je Karamarko, u tome podržavaju li se stavovi stranke, radi li se, kako je rekao, u korist stranke ili se još uvijek liječe frustracije zbog izgubljenih unutarstranačkih izbora, za koje je čak rekao da ima i razumijevanja, ali da se nada da će one uskoro nestati. Neprihvatljivim je, naime ocijenio izjavu Kosor da HDZ ne smije ignorirati činjenicu da je sporazum o graničnom razgraničenju s BiH potpisao osobno Franjo Tuđman, a za koji se zalagala aktualna vlast, dok se tome HDZ protivio.
'Nema sukoba u HDZ-u, a broševi su trivijalna tema koja je nametnuta da se u stranku unese nemir. Zato nisu problem broševi nego izjave o ratifikaciji sporazuma sa BiH i Pelješkim mostom koje su u suprotnosti sa temeljnim i službenim stavovima stranke', rekao je Karamarko. Na pitanje što će biti ako s terena dođe zahtjev da se Kosor izbaci iz stranke, odgovorio je da je bitno što će Statut stranke reći o svemu. 'Bitno je hoće li gospođa Kosor i dalje istupati bez koordinacije sa strankom, hoće li izražavati stavove koji su suprotni stranačkim', rekao je. 'Ja ne izbacujem nikoga iz stranke, ako netko izađe ili bude isključen iz stranke, to je stvar Statuta, to je posljedica činjenja ili nečinjenja nečega što se protivi politici stranke, to može biti i rad na štetu stranke. Mi se u ovom momentu ne opterećujemo slučajem gospođe Kosor, mi se bavimo nekim drugim stvarima, mislim da gospođa Kosor prije svega polemizira sama sa sobom', poručio je Karamarko i dodao da nikome u stranci nisu zabranjeni javni istupi. 'Ona je imala vrlo specifičan stil rada dok je bila predsjednica, nitko nije mogao davati izjave dok ona to nije odobrila, to je meni čak u redu, ali ja malo drugačije radim. Mislim da svi mogu davati izjave, a da mi to ne prijavljuju, ali molim lijepo da te izjave budu usklađene s politikom stranke', podvukao je Karamarko. Ipak, jednom je prilikom potvrdio kako će bivša predsjednica stranke biti izbačena ako bude radila protiv interesa stranke.
Istovremeno, Kosor je izjavljivala da smatra kako ima pravo govoriti i iznositi svoje mišljenje, u skladu s demokratskom tradicijom stranke, ali i demokratske rasprave. Glavni tajnik HDZ-a, Milijan Brkić, ocijenio je, pak, kako Kosor svojim izjavama da strahuje od izbacivanja iz stranke, ali i iznošenja mišljenja koja su u neskladu s politikom HDZ-a, radi stranci štetu. 'Vratimo film malo unatrag pa pogledajte, dok je ona bila predsjednica stranke, je li bilo takvih istupa i što se događalo s onima koji su na takav ili puno benigniji način istupali, odnosili se i kritizirali određene postupke vrha stranke. Što se s takvim ljudima događalo?', upitao je Brkić, aludirajući na autokratski način vladanja strankom, za koji su je Karamarko i njegovi suradnici otpočetka optuživali.
Plagiranje diplomskog rada
No nešto kasnije, baš je Brkić postao glavni akter jedne afere. Naime, krajem studenog pojavila se informacija da je plagirao svoj diplomski rad na Visokoj policijskoj školi. Prema nekim napisima, u njemu su se čak našli i tipfeleri koji su bili i u originalnom radu. Brkić je odbacio optužbe, rekavši da je voljan ponovno braniti svoj diplomski rad, a Karamarko je odlučno stao u njegovu obranu, rekavši da u njega ima potpuno povjerenje. 'On je moj suradnik, čovjek nevjerojatnog poštenja i vjerodostojnosti, a sadržaj tube u kojoj on drži diplomu i od kojih autora je on sastavio svoj diplomski rad te popis literature mene u ovom momentu ne zanima', rekao je Karamarko i sve nazvao insinuacijama. 'To je čovjek koji je bio među tri najbolja studenta u svojoj generaciji, čovjek koji je ratovao, cijeli svoj život posvetio Hrvatskoj, heroj Domovinskog rata, kojem su ljudi umirali na rukama, koji je bio uvijek u prvim redovima i koji je bio u prvim redovima kad smo se borili protiv korupcije i kriminala', poručio je. Na novinarsko pitanje hoće li Brkić biti sankcioniran ako se dokaže da je prepisao rad, Karamarko je odgovorio protupitanjem: 'Jeste li vi, kad ste radili svoj diplomski rad, kompilirali ili ste ga izmišljali iz glave? Kompilirali ste s mentorom'. Dodao je i kako neće ulaziti u to kako se to radi na policijskoj akademiji. 'Pokušaj da se poveže kriminalizirani HDZ s ovim novim, neće uspjeti', poručio je Karamarko, što je često ponavljao i u vezi suđenja Ivi Sanaderu, ali i HDZ-u kao stranci u slučaju Fimi media.
Ipak, početkom prosinca Večernji list objavio je da će Brkić privremeno zamrznuti saborski mandat jer, kako je rekao, nije istovremeno mogao biti glavni tajnik stranke, zastupnik u Saboru i šef izbornog stožera HDZ-a za lokalne izbore, zbog opsega posla. Također je odbacio nagađanja da je to povezano s navodnim plagiranjem diplomskog rada te da je odlazak iz Sabora dogovorio sa šefom stranke još prije nekoliko mjeseci, a ne da mu je to nakon afere naloženo. U službenom priopćenju stranke tvrdilo se isto. 'Gospodin Brkić o tome govori već tri mjeseca, jer smatra da uz funkciju u stranci i činjenicu da je kao predsjednik HDZ-ova izbornog stožera angažiran u pripremi lokalnih izbora, ne može kvalitetno obavljati i dužnosti saborskog zastupnika', stajalo je u priopćenju koje je potpisala glasnogovornica stranke. No, na zaključak da možda ima nekih novih 'preslagivanja' u HDZ-u, može navesti istup Karamarkovog zamjenika Prgometa, koji je za Novi list izjavio da bi on, da se otkrije da je prepisao diplomski rad, otišao iz stranke. Time je očito Brkiću, a možda i Karamarku, uputio jasnu poruku. Posljedice tog istupa tek ćemo doznati.
Što se tiče Jadranke Kosor, nakon svih događanja, a pri čestom izbivanju Karamarka iz Sabora za vrijeme posljednje ovogodišnje sjednice u prosincu, upravo se ona nametnula kao glavna HDZ-ova polemičarka u 'okršajima' s vladajućom većinom. Otprilike u isto vrijeme, Karamarko, koji više nije ni član Odbora za nacionalnu sigurnost, poručio je i unaprijed se ispričao jer ga, kako je rekao, do lokalnih izbora baš i neće biti u Saboru, osim na aktualnim prijepodnevima i najvažnijim točkama. 'Ne stignem jer sam stalno na terenu. Bit ću jako iskren i samokritičan. Bio sam na svega četiri sjednice Odbora, što nije u redu. Bolje je da onda tu bude netko tko će raditi', rekao je predsjednik HDZ-a.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook