Posao je to reguliran petogodišnjim ugovorom koji vrijedi do kraja 2011, no HEP je početkom ožujka zaprijetio raskidom ugovora koji stvara velike gubitke , piše Jutarnji list. Pregovori su u tijeku, a opstanak proizvodnje šibenskog TLM-a ovisi direktno o tome hoće li struju dobiti po povoljnijoj cijeni.
>> HEP: Milijuni su curili samo kroz žice, a ostalo...
Šibenski TLM prije rata je trošio 10 posto od ukupne potrošnje struje u Hrvatskoj, a imao je zaposlenih 4500 radnika. Jutarnji piše kako je u ratu ugašena elektroliza tražila milijunska ulaganja, pa je tadašnja HDZ-ova vlast na čelu s Franjom Tuđmanom odlučila da se investira u Mostar, a ne u Šibenik. Tako je šibenski TLM, danas s manje od 100 zaposlenika, ostao trajno ovisan o isporuci aluminija iz Mostara, a mostarska tvornica je opet u velikim problemima oko nabave struje. Da je nakon rata u Šibeniku obnovljena elektroliza, danas bi sva struja koju TLM prosljeđuje u Mostar bila bi potrošena u Ražinama.